Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici, održanoj 14. listopada 2025. godine, Izvješće o radu probacijske službe za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. rujna 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Državna tajnica ukratko je predstavila Izvješće. Probacijska služba ustrojena je 2011. godine, a svake godine dostavlja se Saboru godišnje izvješće. Probacijski poslovi su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a cilj im je zaštita društvene zajednice od počinitelja kaznenih djela, ali i da se počinitelja pripremi za resocijalizaciju i reintegraciju u zajednicu. Svima je cilj da se osobe koje su se ogriješile o zakon pokuša vratiti u društvo da budu uredni članovi zajednice. Stoga se radom u probacijskim službama sa stručnjacima utječe na razne rizične čimbenike koji su doveli su do toga da neka osoba počini kaznena djela. Probacija je uvjetovana sloboda, to je nadzor nad osobom kojoj je izrečena određena mjera ili je osoba izašla iz zatvora pa se, na određeni način kroz otpust ili rok, nadzire i uvjetuje da ne nastavi s onim ponašanjem zbog kojeg joj je izrečena kazna. U cijeloj Republici Hrvatskoj ima 15 probacijskih ureda, a postoji i Središnji ured u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koji koordinira rad ureda na terenu. Uredi na terenu obavljaju najviše poslova i rade s počiniteljima kaznenih djela koji k njima dolaze u predpostupku, u tijeku kaznenog postupka, ali i nakon završenog kaznenog postupka. Rad za opće dobro jedna od učestalijih mjera na izvršavanje koje se probacijskim uredima šalju osuđenici. Ministarstvo sklapa s određenim pravnim osobama ugovore te im se šalje osuđenike da izvrše rad za opće dobro. U izvještajnoj (2024.) godini osobe uključene u probaciju odradile su ukupno 328 868 sati rada za opće dobro. Sav taj rad nije bez svrhe, radi se o velikom broju sati rada na raznim poslovima. Osuđenici su dobili alternativnu sankciju (nije zatvor, ali se može pretvoriti u zatvor ukoliko ne postupe po onome što im je sud naložio) jer je sud procijenio da u konkretnom slučaju netko može radivši u domu za umirovljenike, azilu za životinje, različitim komunalnim poslovima, više pridonijeti državi nego da je u zatvoru kraće vrijeme. Na sudu je da daje mjeru, odnosno sankciju, a probacijski službenici i probacijski uredi u dogovoru s drugim pravnim osobama šalju osuđenike na izvršavanje i nadziru je li taj rad uspješno proveden. U 2024. probacijska služba radila je na 6948 predmeta, od čega je najviše predmeta imao Probacijski ured Zagreb I (19,41%), a velik posao odradio je i Probacijski ured u Varaždinu (12,3% svih predmeta). Ovdje treba napomenuti da broj predmeta probacijskih ureda ovisi o području na kojem djeluju u Republici Hrvatskoj, odnosno o broju stanovništva i broju osuđenika koji su im upućeni. Posljednje je ustrojen Probacijski ured u Šibeniku, ali on još nije započeo s radom zbog problema s izvođačem radova na objektu. Probacijska služba ima više projekata, a probacijski službenici stalno se educiraju. Probacijski uredi provode sigurnosne mjere, a njih izriče sud u kaznenoj presudi. Često se radi o sigurnosnoj mjeri psihosocijalnog tretmana počinitelja koju nad osuđenicima provode educirani stručnjaci kroz posebne tretmane i programe, individualne ili grupne terapije. U 2024. godini bilo je preko 600 sigurnosnih mjera koje su probacijski službenici u raznim uredima izvršavali s počiniteljima kaznenih djela, a često se radilo o počiniteljima kaznenih djela nasilja u obitelji. Probacijska služba ne bi mogla funkcionirati bez stalne suradnje sa sudovima, državnim odvjetništvima, MUP-om, ali i lokalnom zajednicom i raznim pravnim osobama koje pronalaze poslove za počinitelje te izvješćuju na koji način su se počinitelji ponašali i kako su izvršili rad za opće dobro. Probacija je ustrojena kako bi se radilo na promjeni počinitelja, sankcioniranju, praćenju i vraćanju u društvo kao zdravijeg i sposobnijeg za svakodnevne životne obveze te potaknutog da ne čini nova kaznena djela.
U raspravi je istaknuto da se predmetno izvješće razmatra na sjednici ovog Odbora jer se probacijska djelatnost obavlja s počiniteljima kaznenih djela, a vrlo često se radi o počiniteljima obiteljskog nasilja, koji dio sankcija izdržavaju ili na uvjetnoj slobodi ili kroz rad za opće dobro ili se radi o uvjetnom otpustu, dakle kroz alternativne sankcije, a posebno su važne mjere zaštite. Podnositelj Izvješća pozvan je da u novom izvješću, za tekuću godinu, detaljnije opiše dio vezan za sigurnosne mjere. Na sjednicama Odboru često se dobivaju informacije o kršenju sigurnosnih mjera te se postavlja pitanje na koji način probacijska služba uspijeva kontrolirati sigurnosne mjere i uvjetne opuste, posebno kada se radi o počiniteljima kaznenih djela nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Također, zbog interesa Odbora da raspolaže takvom vrstom podataka, dana je sugestija Podnositelju da se ubuduće u Izvješće uključi i rodna statistika zaposlenih u probacijskoj službi. Izvješće o probacijskoj službi ocijenjeno je kao korektno.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Izvješće o radu probacijske službe za 2024. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.