Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 2. lipnja 2025. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja 2025. godine.
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju je predstavnik podnositelja Izvješća, državni tajnik u Ministarstvu obrane, naveo kako Vlada Republike Hrvatske podnosi Izvješće u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom 2. Zakona o obrani kojim se omogućuje uvid u područje obrane u 2024. godine. Izvješće je strukturirano kroz prikaz aktivnosti razvoja obrambenih sposobnosti, strukturu obrambenih resursa i ključne razvojne projekte te predstavlja mehanizam građanskog nadzora. Uvažavajući iznesene primjedbe i kritike koje su se odnosile na kasni termin upućivanja u saborsku proceduru prethodnog Godišnjeg izvješća o obrani, ovo Izvješće podneseno je u prvom dijelu godine.
Značajno izmijenjena globalna sigurnosna arhitektura dovela je do porasta zahtjeva za ulaganje u obrambene sposobnosti na nacionalnoj razini kao i u okviru NATO-a i EU-a. Kao vjerodostojna članica NATO-a i EU-a Republika Hrvatska pružila je značajan doprinos u pružanju potpore Ukrajini, a obrambena politika bila je usmjerena na daljnje ulaganje i unaprjeđivanje obrambenih sposobnosti Hrvatske vojske, jačanje međunarodne obrambene suradnje, doprinos međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti te potpori civilnim institucijama i stanovništvu.
Tijekom 2024. povećan je obrambeni proračun i ulaganja u opremanje i modernizaciju, ažurirani su prijedlozi nove Strategije obrane Republike Hrvatske i novog prijedloga Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH i donesen je Provedbeni program Ministarstva obrane od 2024. do 2028. godine.
Nastavljen je doprinos Hrvatske međunarodnom miru i sigurnosti kroz aktivno sudjelovanje u operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu u kojima je ukupno sudjelovalo 968 pripadnika Hrvatske vojske od čega 62 pripadnice. Tijekom 2024. pripadnici Hrvatske vojske popunjavali su 67 pozicija pri NATO-u, NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga, NATO agencijama i četiri NATO središta izvrsnosti te 21 poziciju u okviru Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva Centar u Mađarskoj čiji je jedan od osnivača i Republika Hrvatska.
U pogledu aktivnosti u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije Republika Hrvatska bila je zastupljena s dva predstavnika u strukturama Vojnog osoblja EU-a te dva u Stožeru za vojno planiranje i provedbu, a potkraj 2024. popunila je poziciju načelnika Uprave za komunikacijske i informacijske sustave što je najviša pozicija do sada u strukturama Vojnog osoblja EU-a koju Hrvatska zauzima. Operativni doprinos Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije nastavljen je u operacijama Europske unije EUNAVFOR MED IRINI, EUNAVFOR ATALANTA te u borbenim skupinama EU-a.
Glavni strateški partner i saveznik Hrvatske u području obrane i sigurnosti su Sjedinjene Američke Države, a prioritetni projekti odnosili su se na opremanje Hrvatske vojske s dodatnih osam višenamjenskih helikoptera UH-60M Black Hawk, borbenim vozilima pješaštva Bradley, nabavu samohodnog višestrukog raketnog sustava velikog dometa – HIMARS kao i na suradnju u području vojne izobrazbe. Nastavljeno je jačanje suradnje sa Francuskom Republikom koja je u travnju 2025. isporučila posljednji tj. dvanaesti višenamjenski borbeni avion Rafale. Povećan opseg obrambene suradnje zabilježen je i sa Saveznom Republikom Njemačkom koja je, nastavno na hrvatsku isporuku tenkova M-84 i borbenih vozila pješaštva M-80 Ukrajini, za ustupljena materijalna sredstva izvršila uplatu u Državni proračun Republike Hrvatske u svrhu nabave novih tenkova. Značajna suradnja ostvarena je i s Republikom Poljskom te Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Tijekom 2024. naglasak je bio na podizanju standarda i materijalnih prava pripadnika Hrvatske vojske kojima su primanja u prosjeku povećana za 38%. Koncem 2024. godine u Ministarstvu obrane bilo je ukupno 15 558 osoba od kojih 13 814 djelatnih vojnih osoba, od toga 1989 žena te 1744 državnih službenika i namještenika.
Ugovor o vojničkoj službi potpisan je s 512 vojnika/mornara, a vezano uz mogućnost sklapanja ugovora na neodređeno vrijeme do 50. godine života potpisani su ugovori sa 334 vojnika/mornara.
Tijekom 2024. ukupno je školovano 2134 pripadnika na svim vrstama izobrazbi, u viši čin promaknuto je 2815 djelatnih vojnih osoba odnosno 612 časnika, 767 dočasnika i 1436 vojnika/mornara. Na studijskim sveučilišnim programima u akademskoj godini 2024./2025. školuje se 333 kadeta državljana Republike Hrvatske i 29 kadeta stranih državljana iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Kosovo.
Uz financijsku potporu Ministarstva obrane školovano je 96 pripadnika od čega dva na prijediplomskom studiju, 27 na diplomskim studijima i 67 na doktorskim studijima. Također je nastavljeno stipendiranje 23 učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola koji se obrazuju za deficitarna zanimanja zrakoplovne struke dok je slijedno-rastuću časničku i dočasničku izobrazbu završilo 652 pripadnika Ministarstva obrane i Hrvatske vojske.
U pogledu dragovoljnog vojnog osposobljavanja tijekom 2024. evidentiran je povećani interes te je 656 ročnika uspješno završilo program obuke u četiri uputna roka. Pričuvne postrojbe popunjene su sa 17 352 razvrstanim pričuvnikom, a osposobljavanje ključnog osoblja i dijela postrojbi razvrstane pričuve završilo je 886 pričuvnika što, na godišnjoj razini, predstavlja najveći broj osposobljenih pričuvnika od 2015. godine.
Republika Hrvatska je 2024. povećala obrambeni proračun od čega je gotovo 30% namijenjeno za projekte opremanja i modernizacije obrambene tehnike. Uz uspješnu provedbu projekata usmjerenih na jačanje zračnih sposobnosti i nabave višenamjenskog borbenog aviona Rafale i višenamjenskog helikoptera Black Hawk, aktivnosti su usmjerene prema opremanju Hrvatske kopnene vojske i Hrvatske ratne mornarice. Poduzeti su koraci za nabavu samohodnog višestrukog raketnog sustava HIMARS, besposadnih letjelica Bayraktar te su pokrenute aktivnosti za nabavu tenkova Leopard 2 A8, višenamjenskog broda/korvete i drugih projekata u cilju daljeg osposobljavanja Hrvatske vojske.
Nabavom Bradley-a započela je modernizacija Gardijsko oklopne-mehanizirane brigade u skladu sa zapadnim standardima te je tijekom 2024. izvršena modernizacija i nadogradnja prvih osam vozila u tvrtki „Đuro Đaković“. U odnosu na projekt raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa Mistral, koji je započeo 2022., tijekom 2023. i 2024. isporučeni su lanseri i dio raketa, a preostali dio raketa bit će isporučen tijekom 2025. godine. U izvještajnom razdoblju, među ostalim, nastavljena je nabava puškostrojnica u kalibru 5,56mm i 7,62 mm, jurišnih pušaka VHS-D2/k2, snajperskih pušaka, pištolja, besposadnih zrakoplovnih sustava, osobne balističke zaštitne opreme, radiološko-biološko-kemijsko zaštitne opreme i dr.
Tijekom 2024. potpisan je Ugovor o izmjeni i dopuni ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova s Brodogradilištem specijalnih objekata d.o.o. kojim je ujedno i reguliran završetak gradnje prvog broda serije i nabava vezane opreme za preostala tri broda u seriji. Slijedom potpisanog ugovora, u siječnju 2025. je izvršena isporuka ugovorenog prvog broda u seriji „Umag“. Također tijekom 2024. završeni su radovi modernizacije raketnih topovnjača RTOP-41 i RTOP-42 te je u suradnji s Vladom SAD-a isporučena i četvrta brodica za pomorske specijalne operacije RIB NSW i dogovorena nabava dodatnih osam višenamjenskih helikoptera UH-60 M Black Hawk.
Ministarstvo obrane nastavilo je pružati potporu hrvatskoj obrambenoj industriji te je 2024. sklopilo okvirne sporazume i ugovore o nabavi vojne opreme za potrebe opremanja Hrvatske vojske u vrijednosti od 125 mil.eura. U okviru Europskog fonda za obranu za sufinanciranje projekata sudjeluju hrvatske tvrtke u dva projekta, a u sklopu zajedničke nabave obrambenih proizvoda u okviru Europske obrambene agencije Republika Hrvatska iskazala je interes za tri projekta te je 2023. i 2024. uputila dvije narudžbe za nabavu topničkog streljiva 155 mm.
Ukupna vrijednost ulaganja u građevine i infrastrukturu tijekom 2024. iznosila je 33 mil.eura, za obnovu građevina oštećenih u potresu utrošeno je 6,9 mil.eura, a također je pokrenut postupak povratka na upravljanje Ministarstvu obrane vojarne „Ban Josip Jelačić“ u Belom Manastiru.
Tijekom 2024. Ministarstvo je upravljalo sa 210 vojnih nekretnina, 15 uredskih prostora i 19 grobnih mjesta, te sa 21 garažom, pet poslovnih prostora i sa 1205 stanova od kojih su 169 službeni stanovi.
Izvršenje financijskog plana Ministarstva obrane za 2024. godinu iznosilo je 1.262.239.326,98 eura te je u odnosu na 2023. veće za 23% ili 236 mil.eura. U strukturi izvršenja Financijskog plana prema ekonomskoj klasifikaciji rashodi za zaposlene čine 40,74% ili 514,3 mil.eura te su u odnosu na 2023. povećani za 104,4 mil.eura odnosno 25,47%. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine čine 37,05% odnosno 468 mil.eura, a materijalni rashodi koji se najvećim dijelom odnose na održavanje materijalnih resursa i naknade troškova zaposlenima čine 21,58% ukupnog izvršenja ili 272,3 mil.eura.
U izvještajnom razdoblju ukupno je u međunarodnim operacijama, misijama i aktivnostima NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda bilo angažirano 968 pripadnika Hrvatske vojske uz zastupljenost ženskog osoblja od 9%.
U pogledu angažmana u NATO operacijama i aktivnostima u 2024. pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjelovali su u aktivnosti ojačanje prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj s ukupno 140 pripadnika, u aktivnostima ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj sa 194 pripadnika i Bugarskoj sa 8 pripadnika, u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu sa 459 pripadnika i 32 pripadnice, u NATO misiji u Iraku sa 20 pripadnika, u operaciji „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju sa 66 pripadnika te u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 sa sedam pripadnika raspoređenih na brodove Talijanske ratne mornarice.
U operacijama Europske unije pripadnici Hrvatske vojske sudjelovali su u operaciji potpore miru „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“ sa troje pripadnika, u operaciji „EUNAVFOR MED IRINI“ sa sedam stožernih časnika, te u sklopu projekta Stalne strukturirane suradnje EU-a (PESCO) Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti sa tri pripadnika.
U operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjelovali su u operaciji UNMOGIP (Indija i Pakistan) sa 13 pripadnika i dvije pripadnice, MINURSO (Zapadna Sahara) sa osam pripadnika i dvije pripadnice, UNIFIL (Libanon) sa ukupno dva pripadnika.
U operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“ u Zapovjedništvu operacije u Bagdadu sudjelovala su tri pripadnika Hrvatske vojske.
Hrvatska vojska je i tijekom 2024. godine sudjelovala u pružanju pomoći civilnim institucijama i stanovništvu u gašenju požara na otvorenom, zračnim prijevozom životno ugroženih osoba te timova i organa za transplantaciju, potrage i spašavanja kao i u obrani od poplava.
Također su nastavljene aktivnosti u dostizanju novih i održavanju postojećih nacionalnih sposobnosti te je nastavljano sudjelovanje Republike Hrvatske u sedam projekata u okviru Stalne strukturirane suradnje EU-a. Razvoj ključnih obrambenih sposobnosti nastavlja se usklađivati s nacionalnim i NATO te EU prioritetima uz poseban naglasak na provedbu NATO ciljeva sposobnosti.
Nastavljeno je održavanje i remont tehničkih materijalnih sredstava, postignuta je odgovarajuća raspoloživost protupožarnih šest zrakoplova tipa Canadair i šest aviona Air Tractor.
U prethodnoj godini evidentirano je 313 izvanrednih događaja odnosno 27 manje u odnosu na 2023., provedena su 32 inspekcijska nadzora nakon kojih je predložena 251 mjera te utvrđena stegovna odgovornost za 107 osoba.
U izvještajnom razdoblju provedeno je 803 predmeta nabave temeljem kojih je sklopljeno 785 ugovora i okvirnih sporazuma.
U provedenoj raspravi jednoglasno je ocijenjeno kako je predmetno Izvješće dobro strukturirano i metodološki kvalitetno postavljeno, te da pruža jasan uvid u rad i aktivnosti u Ministarstvu obrane i situaciju u OS RH. Naglašeno je kako je u posljednjih desetak godina Republika Hrvatska znatno unaprijedila svoje obrambene sposobnosti i napravila snažan iskorak te da je iz sustava naoružanja istočne proizvodnje prešla na zapadni sustav naoružanja kompatibilan sa NATO standardima.
U pogledu stanja u Hrvatskoj vojsci pozitivno su ocijenjena povećana ulaganja u opremu i naoružanje za potrebe obrane koje su u funkciji odvraćanja, ali je pritom kao odlučujući element obrane istaknuta važnost kadrovske obrambene strukture. U tom smislu navedeno je kako su zbog donošenja odluke o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka iz 2008. godine, brojne generacije mladih ljudi izvan sustava obrane jer nemaju niti minimalnu vojnu izobrazbu. S ciljem da se mlade generacije vojno educira i osposobi, navedena je važnost socijalizacije društva za pitanje obrane koje u nekim zemljama Europe započinje već u ranoj dječjoj dobi. Ključni faktor za obranu zemlje predstavljaju ljudi, stoga je, u ovim nesigurnim okolnostima, neophodno pristupiti vojnom osposobljavanju ljudi, kako kroz temeljno vojno osposobljavanje tako i kroz razne oblike edukacija civilnog osposobljavanja. U tom smislu istaknuta je i potreba popunjavanja pričuvnog sastava koji je trenutno popunjen sa 17 352 razvrstana pričuvnika i pripremiti plan njihove izobrazbe.
U raspravi je istaknuto da je 2024. godina „najtvrđe kohabitacije“ s posebnim naglaskom na razlike u pogledu sudjelovanja Oružanih snaga RH u NSATU misiji i posebno oko uloge vojnih osoba u objašnjavanju političkih odluka. Također je ukazano na broj djelatnih vojnih osoba koji je u posljednje dvije godine manji za 700 djelatnika unatoč povećanju plaća te da to očito nije dovoljno. U tom kontekstu izneseno je mišljenje kako je potrebno ubrzati unapređenje radnih i životnih uvjeta u vojarnama, razmotriti povećanje broja školarina za kandidate za Oružane snage koji imaju kritične specijalnosti, koncepcijski i praktično riješiti pitanje stanovanja za djelatne vojne osobe i promovirati vojni poziv kao socijalno priznat i cijenjen.
U odnosu na iznesenu primjedbu da se u Izvješću minimalno spominje pitanje ulaganja u znanost, istraživanje i razvoj, kazano je da se na poziciji Ministarstva obrane planiraju sredstava za potrebe planiranja i razvoja, te da je u tom pogledu započeta komunikacija i sa Fakultetom elektrotehnike i računarstva.
Nadalje, vezano uz prijedlog kako bi prilikom sklapanja ugovora sa svim sustavima koje Republika Hrvatska nabavlja trebalo dogovoriti transfer znanja i tehnologije s ciljem postizanja da vojska bude generator industrije i zapošljavanja, odgovoreno je kako Europski obrambeni fond predstavlja dobru platformu za razvoj obrambene industrije te da je Hrvatska aplicirala svojih pet projekata koji su na povjerenstvu odobreni.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 „za“, i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
z a k lj u č k a
Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2024. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Arsena Bauka, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura.
PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk