Zagreb - U Hrvatskoj svake godine od raka oboli više od 25.000 građana, a čak polovina njih je u radno aktivnoj dobi. To nisu samo statistički podaci, to su ljudi u najboljim godinama, često s kreditima i malom djecom, koji se preko noći nađu u ekonomskom i zdravstvenom ponoru. Suočavaju se s višestrukim izazovima: gubitak posla, nedovoljna fleksibilnost radnog vremena po povratku na posao, uzimaju godišnji odmor za terapije, stigmatizacija i nerazumijevanje okoline, istaknuto je na današnjem okruglom stol u organizaciji potpredsjednice Hrvatskog sabora Sabine Glasovac.
–Zaštita dostojanstva i pravo na rad ključni su ne samo za egzistenciju, nego za njihov uspješniji oporavak i rehabilitaciju, zaključila je Glasovac dodavši kako su potrebne izmjene zakonodavnog okvira kao i mehanizmi garancije provedbe postojećih zakonskih odredbi. –Naša je zajednička obveza osigurati da nijedan oboljeli čovjek u Hrvatskoj ne ostane nezaštićen i prepušten sam sebi na tržištu rada zbog nedostatka političke volje i tromosti sustava, istaknula je Glasovac.
Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina rekao je kako od raka ne pati samo jedna osoba već posljedično i cijela obitelj, a puno pacijenata skriva dijagnozu od svoje obitelji. –Čak i dobre zakonske odredbe, koje postoje, ne primjenjuju se jer pacijenti i poslodavci uglavnom ne poznaju svoja prava, naglasio je Belina.
Predsjednica udruge “Nismo same“ Ivana Kalogjera rekla je kako ne postoje javni podaci o tome koliko je onkoloških pacijenata ostalo bez posla, ali je prema neslužbenim podacima broj velik. –Na tjednoj bazi se u udruzi susrećemo s osobama koje su uslijed dijagnoze ostale bez posla, od pomoćnih poslova do menagerskih pozicija. Ima i rijetkih dobrih primjera većinom iz privatnog sektora gdje npr. poslodavac isplaćuje punu plaću za vrijeme bolesti. U inozemstvu su takvi slučajevi česti, a ovakvu diskriminaciju kakva je kod nas nismo susreli u drugim zemljama, rekla je Kalogjera te dodatno naglasila: „Ljudi nam kažu da se više boje gubitka posla od svoje dijagnoze“.
Predsjednik skupine „Zastupnici u borbi protiv raka“ Andro Krstulović Opara izložio je prisutnima aktivnosti neformalne skupine te pozvao sve da se uključe u njezin rad. –Maligna bolest se svakome može dogoditi, a osoba zbog toga ne smije biti stigmatizirana. Pravo na rad joj je prijeko potrebno i baš zbog toga ledi krv u žilama rečenica gospođe Kalogjere o većem strahu od gubika posla nego od dijagnoze, zaključio je Krstulović Opara.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter naglasila je kako je u interesu pacijenta, njegove obitelji, ali i države zadržati radnika. –Prema važećem Zakonu o suzbijanju diskriminacije, diskriminacija temeljem zdravstvenog stanja u području rada i zapošljavanja je zabranjena. Postoji obveza usklađivanja drugih zakona (Zakona o radu, Zakona o zaštiti na radu, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakona o zdravstvenoj zaštiti) kako ne bi imali propise koji imaju diskriminatorni učinak na onkološke pacijente, kazala je Šimonović Einwalter.
Onkološka pacijentica Ivana Ožvatić podijelila je svoje osobno iskustvo gubitka posla tijekom bolesti. – „Ti više zbog bolesti nisi ista“ rekla mi je kolegica nakon čega je direktorica rekla da za mene više nema mjesta u firmi, povjerila se Ožvatić i pitala prisutne treba li budućem budućem poslodavcu lagati da nije bolesna. –Ako mu ne kažem da sam bolesna, kako ću svaki 28. dan ići na terapiju, zapitala se Ožvatić. Kalogjera je potvrdila kako se poslodavci na suptilan način rješavaju onkoloških bolesnika istekom ugovora na određeno.
Profesorica Bojana Knežević upoznala je prisutne sa europskim primjerima dobre prakse za uspješan povratak oboljelih na posao nakon čega je prezentirala istraživanje iz 2025. godine na uzorku od 110 žena oboljelih od raka vezano za iskustva povratka na posao nakon liječenja karcinoma. Samo 23 posto ispitanica nije primijetilo promjenu u produktivnosti, što znači da je ostalima trebala prilagodba radnog mjesta. Samo njih 24 posto odgovorile su da im je radno mjesto bilo u potpunosti prilagođeno nakon povratka s bolovanja, a 73 posto ispitanica navelo je da se poslodavac nije ni s kim konzultirao vezano uz potrebu prilagodbe.
Dr. Ljiljana Milišić Ždralović potvrdila je da se pacijenti ponekad nalaze u začaranom krugu. Naime, HZZO procijeni da je pacijent radno sposoban i vrati ga u proces rada gdje ga poslodavac ne želi jer ne može raditi sve što je do tada radio te ga vrati liječniku primarne zdravstvene zaštite. –Kada obiteljski liječnik napiše da treba pošteda od posla, poslodavci to ne prihvaćaju. Oni prihvaćaju samo potvrdu Zavoda za vještačenje. Tako da je jako važno da u bolovanju sudjeluju i poslodavac i medicina rada te osiguravatelj kao krovna kuća, naglasila je Dr. Milišić Ždralović.
Bojan Vidović iz Uprave za pravne poslove u zdravstvu iznio je podatke o preventivnim programima. –Imali smo više od 2 milijuna pregleda dojke i sam odziv od 70 posto omogućio je da se utvrdi bolest u ranoj fazi pa je time i veća stopa preživljenja, iznio je Vidović. Usto je najavio kako je u ovoj godini u planu izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju vezano za privremenu nesposobnost za rad i naknadu.
–Rasprava je pokazala dubinu problema s kojima se naši građani susreću i obvezuje nas da nakon ovih riječi prijeđemo na konkretna djela. Pacijenti ne bi smjeli biti dovedeni u situaciju da svoju dijagnozu skrivaju ili da su zbog nje kažnjeni. Ovo treba biti prvi korak da krenemo zajedno kreirati zakone krojene za stvarni život u interesu zaštite dostojanstva svakog čovjeka, zaključno je poručila potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac.
Na okruglom stolu sudjelovali su: predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivicu Belin, predsjednica udruge Nismo same Ivanu Kalogjeru, predsjednik skupine „Zastupnici u borbi protiv raka“ Andro Krstulović Opara, Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, ravnatelj Uprave za pravne poslove u zdravstvu Ministarstva zdravstva Bojan Vidović, načelnica Sektora za rad u Ministarstvu rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Klišanin, rukovoditeljica Službe za provedbu ugovornih obveza Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dr. Ljiljana Milišić Ždralović, specijalistica medicine rada prof. dr. Bojana Knežević te onkološka pacijentica Ivana Ožvatić.
Okruglom stolu nazočili su saborski zastupnici i ostali gosti koji su se aktivno uključili u raspravu, dijeleći svoja stručna znanja i osobna iskustva.