Zagreb - U Hrvatskome saboru održana je tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku s temom: "Utjecaj manjka liječnika na perspektivu funkcionalne održivosti hrvatskoga zdravstvenog sustava".
Tematskoj sjednici nazočio je i predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov koji je ovom prigodom podržao nastojanja zaustavljanja odlaska liječnika iz Hrvatske te unapređenje njihovog položaja uz rješenja koja trebaju imati dugoročne posljedice.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Strenja-Linić upozorila je na kadrovsku devastaciju hrvatskog zdravstvenog sustava koja je dosegla velike razmjere te predstavlja ozbiljnu prijetnju prosperitetu Hrvatske.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža kazao je kako je Komora u razdoblju od 1.7.2013. do 29.3.2017. izdala 1301 potvrdu liječnicima za odlazak na rad na tržište Europske unije. –Nakon ulaska Hrvatske u EU 551 liječnik je napustio zemlju i nije se vratio, što je otprilike broj zaposlenih liječnika u KBC-u Rijeka, istaknuo je Goluža. Iznoseći statističke podatke, kazao je kako dominiraju muškarci s 53 posto, 58 posto liječnika su specijalisti i 42 posto bez specijalizacije. Iz Grada Zagreba je otišlo 209 liječnika te slijedi Primorsko goranska županija sa 44 liječnika. Gotovo polovina liječnika koji su otišli u inozemstvo u dobi je između 25 i 35 godina što ovu statistiku čini još više poražavajućom i alarmantnijom. Sve su ovo posljedice nepromišljene politike u posljednjih 10-15 godina, zaključio je Goluža.
Bilo je riječi i o problemu prekovremenih sati liječnika koji su iznad zakonskih normativa te minimalno plaćeni, liječnicima obiteljske medicine koji obavljaju opsežne administrativne poslove kao i o potrebi potpune informatizacije zdravstvenog sustava.
Iskazana je potreba unapređenja pravnog okvira za ovo područje, između ostaloga, donošenje Strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike, izrada zdravstvenog zakonika te zaštita liječnika u okviru kaznenog zakonodavstva.
O problemima obrazovanja liječnika u RH iz perspektive medicinskih fakulteta govorio je dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci Tomislav Rukavina. Istaknuo je kako se godišnje u RH na medicinske fakultete upiše oko 580 studenata od čega ih studij završi između 450 i 500. S porastom životne dobi raste i potreba za uslugama zdravstvenog sustava, a kadrovski resursi su ograničeni, kazao je Rukavina. Upozorio je i na institucionalnu odvojenost fakulteta od sustava zdravstva te na nedostatak dugoročnih strateških ciljeva u visokom obrazovanju i zdravstvu za koje je potrebno postići nacionalni konsenzus.
Na tematskoj sjednici sudjelovali su predstavnici Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva financija, dekani medicinskih fakulteta i ravnatelji kliničkih bolničkih centara.