Poštovani Predsjedniče Republike, poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana gospodo predsjednici parlamenata, uvaženi izaslanici i gosti.
Iskreno mi je zadovoljstvo pozdraviti vas danas u Zagrebu. Hrvatska je ovih dana u samom središtu važnih zbivanja unutar Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi. Nakon nekoliko ministarskih skupova, danas ovdje pozdravljamo najviše predstavnike demokratski izabranih parlamenata našeg dijela Europe, uz visoke predstavnike brojnih europskih parlamentarnih institucija.
Istodobno, i naš Proces suradnje u jugoistočnoj Europi, SEECP, ovih je dana također u središtu važne preobrazbe. Upravo u ovom razdoblju, do skorog sastanka predsjednika država i vlada 11. svibnja, ovdje u Zagrebu, SEECP ulazi u samu završnicu važnog, cjelovitog i, usudio bih se reći jedinstvenog oblikovanja novih temelja suradnje u našem dijelu Europe.
Po prvi puta u povijesti, na europskom jugoistoku, u tom širokom i bogatom prostoru od anatolijskih visoravni do hrvatskog Jadrana i od Crnog mora do panonskih nizina otvara se prostor i osjeća interes za suradnjom samostalnih i nezavisnih država uključenih i upućenih u Europsku uniju i Euroatlantsku zajednicu slobodnog demokratskog i razvijenog svijeta.
Tako će SEECP postati izvorni i autentični glas jugoistoka Europe.
Rekao sam neki dan kako nema više nijednog razloga da se europski jugoistok ne otvori prema istim onim načelima uzajamnosti, suradnje, dijaloga i solidarnosti na kojima počiva regionalna suradnje zemalja diljem Europe, od Baltika do Beneluksa i Crnog mora.
Danas sve naše zemlje povezane s Europskom unijom - kao punopravne članice, kao zemlje u pregovorima koje će uskoro postati članice, poput Hrvatske, ili kao zemlje s raznim stupnjem pristupnih institucionalnih veza s Unijom. Ta činjenica svakako otklanja ponegdje još postojeća nerazumijevanja ili dvojbe. Uostalom, ta činjenica pomaže i da se potpuno razumije da SEECP nije nikakav supstitut, zamjena za naše individualno punopravno članstvo u Europskoj uniji na temelju pojedinačno odmjerenog napretka svake od naših zemalja.
Dame i gospodo, mislim da i u promišljanjima o budućnosti našeg dijela Europe vrijedi poći od podsjećanja da se i ovaj skup održava u godini obilježavanja pedesete obljetnice Europske unije. Predsjednik Šeks je s pravom naglasio upravo taj aspekt.
Vrijedi podsjetiti da je ta najveća i povijesno najtrajnija europska integracija, koja je kontinentu osigurala najduže razdoblje mira i blagostanja u povijesti, krenula od dalekosežne vizije.
Vrijedi međutim podsjetiti da je upravo naš dio Europe posljednje desetljeće i po bio isključen iz tog krajolika bez ratova, tragedija i dubokih drama država, društava, naroda i pojedinaca.
Ono teško naslijeđe sukoba i ratova kojeg se Europa oslobodila prije pola stoljeća zahvaljujući jednoj dalekosežnoj viziji uzajamnog uvažavanja, dijaloga i tolerancije, mnoge su naše zemlje prolazile proteklih godina. Raspad starog versajskog i jaltskog poretka i zaokret ka novoj ujedinjenoj Europi, na mnogo je načina, na žalost, donedavno bio zaobišao europski jugoistok.
Danas, kad su svi europski prostori, pa i oni koji su najviše osjećali dramu one stare Europe podjela i ratova - dakle, oni duž povijesne razdjelnice od Baltika do Jadrana - našli svoje mjesto i svoje poveznice s europskom idejom i europskim institucijama, danas je vrijeme i za naš dio kontinenta.
Nitko od nas više nema vremena stajati po strani, jer to znači ostati isključen. Isključenje je jednako izolaciji, koja nipošto ne može donijeti ono što sve naše zemlje i naši narodi danas žele: pravo na razvitak u slobodnim, pravednim i demokratskim uvjetima.
Vraćam se dalekosežnoj viziji koja je pokrenula Europu. Vjerujem da za takvu dalekosežnost ima mjesta i u našem dijelu kontinenta i da danas za takvu dalekosežnost imamo snage. Vjerujem, jednako tako, da ni projekt nove Europe ne može biti povijesno dovršen, pa niti stabilan i pravičan, bez perspektive uključenja svih zemalja europskog jugoistoka. Što više, upravo u toj uzajamnosti vidim trajan zalog prosperiteta i mira, pa i duboke povijesne promjene.
Potvrdilo se, uostalom, da je upravo europska i euroatlantska perspektiva najbolji i najpoticajniji okvir za prevladavanje teškog naslijeđa i izazova nedavne prošlosti ovih prostora. Pokazuje se da to ostaje i najboljim, ako ne i jedinim ozbiljnim okvirom i za suočavanje s preostalim otvorenim pitanjima i izazovima. Potvrdilo se, uostalom, da ta europska ideja unosi nove dimenzije i tamo gdje su, ne treba skrivati, odnosi između pojedinih država ovog procesa također bremeniti prošlošću, nepovjerenjem ili neriješenim pitanjima. Na kraju, potvrdilo se da je i u toj okrenutosti prema suradnji na zajedničkoj europskoj viziji, osobito u ovom dijelu Europe, potrebno i iskreno suočavanje s prošlošću. Tamo gdje izostaje hrabrosti za pogled unazad, društva ostaju u mjestu, države ne napreduju. Još smo svjedoci toga i naš je zajednički interes da potičemo i pomažemo promjene, reforme i spremnost na ispunjavanje obveza.
Upravo je u tomu, po mojem sudu, najvažnija uloga parlamenata. Oni su najviše ustanove narodne volje. I ako narodi našeg dijela Europe danas nesporno iskazuju svoje puno opredjeljenje i interes da se sve naše zemlje uključe u europsku i euroatlantsku zajednicu, tada najviši demokratski narodni predstavnici imaju jasan cilj i zadaću.
Ta zadaća najviših zakonodavnih tijela svakako je stvaranje pravnih temelja za duboke reformske preobrazbe naših društava, u skladu s europskom pravnom stečevinom. Uz ostalo, to pretpostavlja i političko suglasje glede tih najvažnijih strateških ciljeva. Vjerujem da i hrvatsko parlamentarno iskustvo - a govorim o djelovanju našeg parlamentarnog Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom, o tom našem „Savezu za Europu“ – može biti korisno i poticajno.
Uvjeren sam da ćete i u vašem današnjem radu uspjeti potaknuti nova promišljanja i inicijative, upravo prepoznajući povijesni trenutak jugoistočne Europe. Jednako tako, vjerujem da ćete nastaviti učvršćivati i veze s europskim i euroatlantskim parlamentarnim institucijama.
U svakom pogledu, želim vam uspješan rad. Hvala.