Gospodine predsjedniče Republike Hrvatske, gospodine predsjedniče Vlade i članovi Vlade Republike Hrvatske, gospođe i gospodo zastupnici Hrvatskog sabora, uvaženi sudionici konferencije.
U ime Hrvatskog sabora pozdravljam vas na otvaranju Nacionalne konferencije "Hrvatska prema gospodarstvu znanja". Nakon što je Republika Hrvatska otvaranjem pregovora s EU-om ostvarila najvažniji politički uspjeh od uspostavljanja samostalne i neovisne hrvatske države, nakon što se pregovori po pojedinim poglavljima odvijaju prema utvrđenoj agendi i postavljenim rokovima, Hrvatska je definitivno otvorila jednu novu stranicu svog života, koja hrvatskim građanima pruža lijepu perspektivu, ali i povećanu odgovornost za budući razvoj.
U zadnjih 20-tak godina razvijena gospodarstva i napredne ekonomije sve se više temelje na znanju. Ulaganje u znanje, njegova dostupnost, širenje i upotreba, postali su ključan čimbenik u povećanju gospodarskog rasta, otvaranja novih radnih mjesta, konkurentnosti i socijalne uravnoteženosti društva. Neke zemlje su počele odlučno i brzo provoditi korake prema gospodarstvu utemeljenom na znanju i sada već ubiru značajne plodove. Druge se pak zemlje nešto sporije prilagođavaju novim tehnologijama, gospodarskim i društvenim izazovima, koje su rezultat današnjeg međunarodnog ozračja.
U prvom redu iz objektivnih, povijesno naslijeđenih i povijesno uvjetovanih razloga, Hrvatska spada u ovu drugu kategoriju zemalja i zato je ova današnja konferencija od izuzetne važnosti, kako bi se skrenula pozornost svim segmentima hrvatskog društva, koliko je važno da i Hrvatska, u što kraćem mogućem vremenu, uhvati korak s onim gospodarski uspješnim zemljama, čije se ekonomije već godinama, ako ne i desetljećima, temelje upravo na znanju.
U današnjem globaliziranom gospodarstvu, u kojem dominiraju informatika i komunikacijska tehnologija, cjelokupno hrvatsko društvo, a posebno onaj dio gospodarstva koji je usmjeren prema izvozu, neće i ne može biti uspješno i konkurentno, sve dok ne prihvati i ne primjeni sva načela gospodarstva koje se temelji na znanju.
Gospodarstvo temeljeno na znanju je vrlo složen i širok fenomen. Postoje različite dimenzije i aspekti gospodarstva temeljenom na znanju, koje "proizvedenom" u obrazovnom sustavu, uobičajenom i primjerenom razvijenim zapadnim ekonomijama.
Gospodarstvo temeljeno na znanju primarno ima snažnu tehnološku snagu tj. brz rast informatičke i telekomunikacijske tehnologije. Industrija informacijskih i komunikacijskih tehnologija je gospodarski sektor u koji se najviše ulaže, koji bilježi najbrži rast i bez koga je razvoj gospodarstva nemoguć. Gospodarske aktivnosti koje su povezane s proizvodnjom i uporabom informatike i znanja postale su motor gospodarskog rasta u razvijenim tržišnim gospodarstvima.
Znanje, koje se temelji na informaciji, uz potporu kulturnih i duhovnih vrijednosti, postalo je samostalna snaga i ključan čimbenik društvene, gospodarske, tehnološke i kulturne transformacije. Praksa u zemljama brzog gospodarskog rasta pokazala je da je obrazovanje bilo jedan od glavnih čimbenika u prihvaćanju i uspješnoj primjeni gospodarstva utemeljenom na znanju.
Postoji niz zemalja koje su upravo ulaganjem u znanje uspjele prebroditi ekonomske krize, pokrenuti gospodarstva i podići životni standard svojih građana.
Najbolji su i najbliži primjeri Irska i Finska, čiji su glavni projekti oporavka bili ulaganje u znanja i stvaranje novih znanja.
Drugi važan razlog za kontinuirani gospodarski prosperitet u razvijenim zemljama je i tzv. life learning, odnosno obrazovanje tijekom cijelog života, što do sada nije bio slučaj u Hrvatskoj. Kao primjer, na tablici "cijeloživotnog učenja", u Hrvatskoj uči 20%, u tranzicijskim zemljama 40%, a u Europi dvostruko toliko.
Znanje koje se temelji na informaciji temeljna je pretpostavka bržem razvoju proizvodnih kapaciteta društva, povećanju produktivnosti i stvaranja novih mogućnosti zapošljavanja. Ono stvara pretpostavke za čvršće povezivanje nacionalnog gospodarstva s globalnim gospodarstvom i osigurava konkurentnost na globalnom tržištu 21. stoljeća. U konačnici ono je nužno i za djelotvornu javnu administraciju i druge javne službe, te učinkovito liječi korupciju, povećava transparentnost i stvara pretpostavke izgradnju društva – vladavine prava.
U tom smislu želim naglasiti da je Hrvatski sabor, kao zakonodavno tijelo, prepoznajući nužnost reforme obrazovanja u Hrvatskoj, od usvajanja Strategije razvitka RH u području znanosti, donio niz zakona, kojima je uređena znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, zatim zakoni o srednjem i osnovnom školstvu, nedavno usvojeni Zakon o nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Želim naglasiti da Hrvatski sabor čvrsto podupire mjere i aktivnosti vlade Republike Hrvatske, kojima se, upravo primjenom znanja iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, omogućuje građanima da na brz, jednostavan i učinkovit način ostvare svoja prava i pruži odgovarajuća usluga.
Kao najvažnije primjere navodim projekt Hitro.hr kojim se otklanjanju administrativne blokade prema svima onima koji se žele baviti poduzetništvom. Ovdje spadaju i iznimno važni projekti "Digitalizaicje zemljišnih knjiga" te "Katastra na Internetu, kao i elektronički servis osiguranika "e-Regos", čije će implementiranje u velikoj mjeri doslovno olakšati život i stvoriti povoljne uvjete života i rada svim našim građanima.
Poštovane gospođe i gospodo, približavanje Hrvatske Europskoj uniji, stvorit će dodatne uvjete za povećanje ulaganja u znanost i znanje, potaknuti njihovo povezivanje s gospodarskim subjektima, što će otvoriti put stvaranju novih tehnologija i inovacija, čime će naše gospodarstvo biti konkurentno i na svjetskom tržištu. To je ujedno i najbolji način da se uložena investicija vrati i to na korist cijelog društva i svih njegovih građana. Hvala!