Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića na otvaranju Prvog parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme, Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 25. listopada 2022.

Poštovane dame i gospodo, drage kolegice i kolege,Krimska_otvaranje_NSK_25-10-2022

Vratimo se za trenutak u kolovoz 2021. godine. Tada se u Kijevu, uoči tridesete godišnjice ukrajinske neovisnosti, na inauguracijskom summitu Međunarodne krimske platforme okupilo 47 čelnika država i vlada te ministara i predstavnika međunarodnih institucija. 

Na inicijativu predsjednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog ovim se iznimno važnim mehanizmom željelo ojačati međunarodni odgovor na okupaciju Krima od strane Ruske Federacije.

I na sve posljedice koje je ona sa sobom donijela. Konačni cilj, dakako, bio je vratiti taj poluotok pod ukrajinski suverenitet.

I dok je za najveći dio međunarodne zajednice poruka da je Krim Ukrajina samorazumljiva, u Moskvi su, u njima tipičnoj maniri, taj inicijalni summit nazivali „skupom vještica“.

Istovremeno, sada u to možemo biti sigurni, dorađivali su planove kojim su poput, Krima i dijelova Donjecka i Luganska, namjeravali okupirati i ostatak Ukrajine.

I to pod novim eufemizmom: takozvanom „specijalnom vojnom operacijom“. 

Pola godine kasnije, ruska vojska svim je silama krenula na Ukrajinu. A dobar dio svijeta na trenutak je zastao u nevjerici. 

No, i države članice Europske unije i NATO-a, kao i druge zemlje koje dijele naše vrijednosti, brzo su se trgnule. Snažnim su jedinstvom i solidarnošću s Ukrajinom odgovorili na Putinov anticivilizacijski potez.

Pokušavajući - kako to u Moskvi krajnje manipulativno kažu – „denacificirati“ Ukrajinu, probudili su u njenom narodu neslućeni prkos.

Snaga i postojanost ukrajinskog naroda danas je u svijetu predmet divljenja. 

Dame i gospodo,

dopustite mi da kažem kako me duh ukrajinskog naroda snažno podsjetio na duh hrvatskog naroda od prije 30-ak godina.

I mi smo svoj ponos, domoljublje i odvažnost tada stavili sučelice vojno nadmoćnomu agresoru.  

Tom je ratnom pohodu, kao i danas u Ukrajini, prethodila temeljita priprema lažnih narativa i manipuliranje informacijama, od strane velikosrpskog agresora. 

Svjedočili smo i drugim sličnim obrascima: 
-od govora o tobožnjoj ugroženosti vlastite manjine i potrebe za njihovom zaštitom, do nasilne uspostave separatističkih tvorevina;
-od najgrubljeg kršenja međunarodnog humanitarnog prava i protjerivanja ljudi iz njihovih domova, do strašnih zločina kakve smo ove godine ponovno vidjeli u Mariupolju, Irpinju, Buči.

Kod hrvatskih je građana uništavanje Ukrajine pobudilo sjećanja na razaranja u brojnim hrvatskim gradovima, na neljudske zločine u Vukovaru, Škabrnji i drugim mjestima. Mi to nikada nećemo moći zaboraviti.  

Imajući sve ovo u vidu, ne treba čuditi poseban hrvatski senzibilitet za ukrajinsku borbu niti naša želja da pomognemo – humanitarno, financijski, tehnički, politički i u svakom drugom smislu. 

No, današnji međunarodni položaj Republike Hrvatske najzornije pokazuje da je i nakon najtežih stradanja moguće ići snažno naprijed. 

Dame i gospodo, 

Hrvatski je sabor već 25. veljače donio Deklaraciju o Ukrajini. U njoj smo potvrdili punu podršku teritorijalnoj cjelovitosti, suverenosti i nezavisnosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica. I najoštrije osudili rusku agresiju.

Činimo to, uostalom, i danas stavljajući svoje kapacitete na raspolaganje našim ukrajinskim prijateljima, u zajedničkoj organizaciji ovog skupa.   

Drage kolegice i kolege,Krimska_otvaranje_NSK_25-10-2022_1

Nastavak ruske agresija i ovoj je Platformi dao novi zamah. Iako njen snažan naglasak ostaje na Krimu, od 24. veljače ove godine svaki je naš skup prilika za razmatranje novih, učinkovitijih zajedničkih alata pritiska na Rusku Federaciju. A konačni cilj je jednako jasan - da Rusija napusti teritorij koji joj ne pripada.

Brutalni ruski napad na Ukrajinu nije polučio samo taj, za njih neplanirani učinak. Njihovi su postupci doveli i do toga da Švedska i Finska upute zahtjev za članstvom u NATO-u. Upravo ono što je Rusija htjela izbjeći.

Duboko smo svjesni razlike između agresora i žrtve. A suočen s iracionalnošću i nepredvidivošću postupaka ruskog vodstva, nitko ne bi smio imati dileme o tomu na koju stranu u ovom sukobu stati.

Svijet je vrlo jasno kazao što misli o ruskoj agresiji. Rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda u veljači i ožujku bile su iznimno snažna poruka zemalja koje vjeruju u međunarodno pravo i poredak temeljen na pravilima.

A nepuna dva tjedna uoči ovog summita, 12. listopada usvojena je još jedna rezolucija o Ukrajini. Kazano je tada odlučno NE primjeni krimskog obrasca na još četiri ukrajinske regije. 

Osuda je bila hitra i iznimno široka. Najšira dosad. Činjenica da je rezoluciju podržalo čak 143 države potvrđuje kako snažno i uporno protivljenje agresiji i agresoru ne jenjava. 

Nema zamora kojem su se u Moskvi jamačno nadali. A usporedo s tim -  međunarodna izolacija Rusije raste. Zasigurno još jedan neželjeni učinak za Moskvu. 

Putinove najnovije akcije – rujanska mobilizacija, nelegitimni referendumi i novi pokušaji aneksije, nuklearne prijetnje, raketni napadi na brojne ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu –  sve to jesu znakovi ozbiljne eskalacije. Ali, rekao bih - i znakovi očaja.

Poštovane dame i gospodo, drage kolegice i kolege parlamentarci,

Jučer smo obilježili Dan Ujedinjenih naroda. I dalje svjedočimo kako civilizirani svijet s divljenjem promatra herojske poduhvate ukrajinskog naroda i njihovih branitelja. 

Braneći vlastitu slobodu, oni su na prvoj liniji naših vrijednosti, jasno šaljući poruku tiranima da njihova vizija svijeta neće proći. 

Zato, predani našim zajedničkim vrijednostima - slobodi, miru,  demokraciji, vladavini prava, zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda - nemojmo posustati u pomoći Ukrajini na putu do konačne pobjede. 

Uvjeren sam da će zastupnici u našim parlamentima, kao istinski predstavnici naroda i pravi čuvari demokracije, nastaviti  poticati svoje vlade na tom putu, i osvještavati potrebu jačanja svekolike potpore Ukrajini.

Na kraju želim zahvaliti svom kolegi Ruslanu Stefančuku što je upravo Hrvatskoj ukazao povjerenje da bude domaćinom ovog summita. 

Vama, dragi kolega, i svim Ukrajincima želim svu potrebnu snagu, vjeru i hrabrost kako biste nastavili herojsku borbu za slobodu vaše zemlje. SLAVA UKRAJINI!

Hvala vam. Ruslan, the floor is yours again.