Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 58. sjednici održanoj 19. travnja 2023. godine razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda, izmjeni Uredbe (EU) 2019/1020 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 305/2011 COM (2022) 144, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 15. ožujka 2023. godine.
Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/23-07/66, Urbroj: 50301-21/06-23-2 na sjednici održanoj 21. veljače 2023. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje je nositelj izrade stajališta.
Prijedlog nove Uredbe o građevnim proizvodima, odnosno Uredbe o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda objavljen je 30. ožujka 2022. godine. Dio je zakonodavnoga paketa za kružno gospodarstvo kojemu je cilj osigurati održivost proizvoda koji se stavljaju na tržište EU-a te time izravno doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji, strateškim ciljevima EU-a.
Prijedlog nove Uredbe predstavlja značajnu izmjenu trenutačno važeće Uredbe, a opći mu je cilj ukloniti prepreke kretanju građevnih proizvoda na unutarnjem tržištu EU-a i urediti okvir za utvrđivanje zahtjeva za proizvode u odnosu na njihove okolišne značajke.
Najznačajnije novosti u odnosu na trenutačnu Uredbu obuhvaćaju:
- proširenje obuhvata primjene Uredbe na građevne proizvode za izravnu ugradnju i rabljene proizvode te trodimenzionalno ispisane građevne proizvode i s tim povezane usluge;
- uspostavljanje usklađenoga područja, za razliku od područja unutar kojega države članice imaju pravo regulirati;
- ovlašćivanje Europske komisije (u daljnjem tekstu: Komisije) da usvaja delegirane akte radi utvrđivanja bitnih značajki građevnih proizvoda i metoda za njihovo ocjenjivanje u situacijama kada redoviti postupak usvajanjem usklađenih normi ne funkcionira na zadovoljavajući način;
- uvođenje koncepta normi obveznih i dobrovoljnih za primjenu;
- izuzimanje europskih dokumenata za ocjenjivanje iz usklađenih tehničkih specifikacija;
- okolišni zahtjevi za građevne proizvode
- te uvođenje dodatnih obveza za sve gospodarske subjekte, posebno u odnosu na područje zaštite okoliša. Naime, vezano za okolišne zahtjeve, proizvođač se obvezuje sastaviti i izjavu o sukladnosti.
Općenito, podržava se potreba izmjene postojeće Uredbe o građevnim proizvodima i smatra se da je novim Prijedlogom potrebno unaprijediti primjenu iste Uredbe te osigurati jasniji, učinkovitiji i lakše primjenjiviji zakonodavni okvir za stavljanje građevnih proizvoda na tržište, odnosno na raspolaganje na unutarnje tržište EU-a.
Navedeno se odnosi na uređivanje sustava normizacije građevnih proizvoda te osiguravanje pravovremene izrade i objave novih normi i preinačenih verzija postojećih. Pri tome je potrebno osigurati da se opsegom primjene i pojedinim odredbama nove Uredbe ne ulazi u nacionalne nadležnosti država članica u području graditeljstva te da delegiranje ovlasti Komisije bude ograničeno u odnosu na izvorni prijedlog samo na područja u kojima je djelovanje Komisije zaista nužno.
Drži se da je područje primjene nove Uredbe iz čl. 2., koje je izmijenjeno i prošireno u odnosu na trenutačnu Uredbu, nejasno i da će ovako oblikovano područje primjene uzrokovati pravnu nesigurnost i probleme u primjeni Uredbe te negativno utjecati na slobodu kretanja roba na unutarnjem tržištu EU-a.
Općenito smatra se da je prijedlog nove Uredbe nedostatno razrađen te da su odredbe u mnogim dijelovima teksta nedorečene i nejasne. Zbog toga postoji nezanemariva mogućnost uzrokovanja pravne nesigurnosti pri provedbi te je predloženo brisanje takvih odredbi (npr. proširenje obuhvata primjene Uredbe na građevne proizvode za izravnu ugradnju – „izravna ugradnja” znači ugradnja proizvoda u građevinu klijenta bez prethodnog stavljanja na raspolaganje na tržištu ili izgradnja obiteljske kuće obuhvaćene ovom Uredbom bez obzira na to provodi li se u okviru pružanja usluge).
Smatra se da područje primjene ni u kojem dijelu ne bi smjelo obuhvaćati izravnu ugradnju jer se radi o području koje je u isključivoj nadležnosti država članica i tako treba ostati.
Republika Hrvatska ima vrlo dobro regulirano pitanja vezana za izravnu ugradnju, svojim nacionalnim zakonodavstvom te bi širenje područja primjene Uredbe na izravnu ugradnju uzrokovalo značajne promjene u funkcioniranju sektora graditeljstva u Republici Hrvatskoj.
Podržava se i uvođenje mehanizma kojim bi se Komisiji omogućilo interveniranje u slučajevima kada sustav normizacije građevnih proizvoda ne funkcionira na učinkovit način, premda je nužno posebno istaknuti da osnovni način utvrđivanja bitnih značajki i zahtjeva za proizvode treba biti putem usklađenih normi. Smatramo da u navedenim situacijama Komisija treba imati ovlaštenje za usvajanje provedbenih, a ne delegiranih akata.
Naglašeno je da se niti Delegiranim aktima niti Provedbenim aktima ne mogu mijenjati niti dopunjavati odredbe Uredbe u bitnim aspektima.
Budući primjedbe na delegirane akte u cilju njihova usvajanja mogu dati samo Parlament i Vijeće Europske unije, dok su suprotno tome, u donošenju provedbenih akata uključene su sve države članice, zalažemo se za donošenje provedbenih akata.
Nadalje se kao značajan problem vidi i pokušaj reguliranja pitanja rabljenih proizvoda, ponovno proizvedenih proizvoda, proizvoda s dvojnom namjenom i pseudoproizvoda.
Također Republika Hrvatska može podržati i usvajanje usklađenih normi dobrovoljnih za primjenu kojima se utvrđuju okolišni zahtjevi za proizvode, ali smatra se da se ti zahtjevi trebaju usvajati provedbenim, a ne delegiranim aktima.
Naime, odredbe nove Uredbe koje se odnose na navedene skupine građevnih proizvoda drži se nedovoljno razrađenima i neprovedivima, a djelomično reguliranje ovih skupina građevnih proizvoda moglo više naštetiti njihovom tržištu, koje još nije razvijeno, nego što bi moglo osigurati sigurnost i zadržavanje visoke razine svojstava građevnih proizvoda iz ovih skupina.
Također se smatra da Komisija ne bi trebala imati ovlaštenja za izmjenu niti jednoga od šest priloga novoga prijedloga Uredbe putem delegiranih akata, jer se radi o dijelovima zakonodavnoga prijedloga koje se smatra ključnim.
Prilozi Uredbe trebali bi se mijenjani prema potrebi i to isključivo putem redovnog zakonodavnog postupka. Ovo se posebno odnosi na temeljne zahtjeve za građevine iz Priloga I. koji su temelj hrvatskoga zakonodavstva za područje gradnje, kao i europskoga sustava normizacije građevnih proizvoda.
Smatra se da je neke od definicija u predloženoj Uredbi potrebno vratiti na definicije kako su sada uređene trenutno važećom Uredbom o građevnim proizvodima. Navedeno se osobito odnosi na definiciju građevnog proizvoda, građevine i zgrade.
Upitan o utjecaju provedbe Uredbe na proračun Republike Hrvatske, predstavnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je istaknuo da će ovako opsežna izmjena važeće Uredbe zasigurno imati utjecaj na proračun Republike Hrvatske. Konstatirao je da će biti nužno osigurati povećanje ljudskih kapaciteta u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. U odnosu na status prijedloga nove Uredbe, naglasio je da zbog postojanja brojnih otvorenih i spornih pitanja koje ističu skoro sve države članice, nije moguće predvidjeti kada će Uredba biti donesena.
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je jednoglasno odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće
M I Š LJ E NJ E
Prima se na znanje Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda, izmjeni Uredbe (EU) 2019/1020 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 305/2011 COM (2022) 144
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek