Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora je na 37. sjednici, održanoj 1. srpnja 2026. godine, raspravljao o Godišnjem izvješću o obrani za 2025. godinu, a koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. svibnja 2026. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Uvodno je državni tajnik sažeto predstavio Izvješće iz perspektive ravnopravnosti spolova. Istaknuo je kako se u posljednjim godinama bilježi pozitivan trend u zastupljenosti žena u vojsci. Od ukupno 13732 djelatne vojne osobe na dan 31. prosinca 2025. godine, bilo je 2006 žena, odnosno oko 14%. U kategoriji državnih službenika i namještenika, od ukupno 1761 zaposlenih, 911 su žene, što čini 51,7%.
Udio žena na zapovjednim i voditeljskim dužnostima iznosio je 13,4%, a u 2025. godini 15% žena je promaknuto u viši čin. U operacijama potpore miru i misijama u inozemstvu udio žena iznosio je 8%. U akademskoj godini 2025./2026. na studijskim programima Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ bilo je upisano 293 kadeta, od čega 65 žena, odnosno 22%. Studijske programe u 2025. godini završilo je 18 žena, dok se na prijediplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima uz potporu Ministarstva obrane školovalo 30 žena.
Slijednorastuće izobrazbe časnika završila je 61 žena, a slijednorastuće izobrazbe dočasnika 60 žena. Funkcionalnu izobrazbu i stručno usavršavanje završilo je 87 žena. Na temelju provedenog natječaja u 2025. godini sklopljeni su ugovori o vojničkoj službi s 538 vojnika, među kojima je 92 žena.
Raspored na časničke dužnosti i prvi časnički čin poručnika korvete dobilo je 139 pripadnika Hrvatske vojske, među njima 35 žena. Nadalje, 62 pripadnika, od toga 14 žena, raspoređeno je na temelju završene temeljne časničke izobrazbe, dok je 77 kadeta, među njima 21 kadetkinja, raspoređeno nakon završetka studijskog programa.
Proces profesionalnog razvoja djelatnog sastava Ministarstva obrane nastavljen je i u 2025. godini: na svim vrstama izobrazbi školovano je ukupno 2277 pripadnika Hrvatske vojske, od čega 333 žene. U skladu s planom promicanja za 2025. godinu, u viši čin promaknuto je 1962 djelatnih vojnih osoba: 569 časnika, 762 dočasnika i 631 vojnika. Od toga je promaknuto 349 žena – 168 časnica, 71 dočasnica i 110 vojnikinja.
Dragovoljno osposobljavanje završilo je 687 ročnika, među kojima 119 ročnica. U aktivnostima NATO-a i svim misijama u kojima je sudjelovala Hrvatska vojska, udio žena bio je prosječno viši od prosjeka NATO-a. Primjerice, u Operaciji potpore miru KFOR na Kosovu sudjelovala su tri kontingenta s ukupno 406 pripadnika, među kojima 34 pripadnice. U Misiji potpore miru „NATO misija u Iraku“ tijekom 2025. godine sudjelovalo je 20 pripadnika, među njima jedna pripadnica. U operaciji „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju sudjelovalo je šest pripadnica Hrvatske vojske (od ukupno 66 pripadnika), dok su u operaciji „EU NAVFOR – ATALANTA“ sudjelovale dvije pripadnice. U skladu s odlukama Hrvatskog sabora, u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda u 2025. godini sudjelovalo je 25 pripadnika, među njima šest pripadnica Hrvatske vojske.
Vezano uz temeljno vojno osposobljavanje, žene se mogu dragovoljno prijavljivati. U prvom naraštaju bilo je 82 žene od 447 dragovoljnih ročnika (18% ili 10% od ukupnog broja pozvanih), dok se u drugom naraštaju prijavilo 54 žena od 289 dragovoljnih ročnika (18,7% ili 6% od ukupnog broja pozvanih).
U raspravi su članice Odbora zahvalile predstavniku Ministarstva obrane na redovitom odazivu na sjednice Odbora te pohvalile sadržaj Izvješća. Izvješće je metodički i metodološki usklađeno s prošlogodišnjim, što olakšava usporedbu, iako ne u potpunosti. Izraženo je zadovoljstvo što broj žena raste i među djelatnim vojnim osobama i među državnim službenicima i namještenicima. Napomenuto je da Odbor prvenstveno govori o ženama jer su manjina, te bi se na isti način raspravljalo o muškarcima kada bi oni bili manjina. Istaknuto je da je udio žena među djelatnim vojnim osobama porastao s 14,4% u 2024. godini na 14,6% u 2025. godini, što je povećanje od 0,2%, gotovo na razini statističke pogreške. Jedini pad bilježi se u udjelu žena u operacijama potpore miru i misijama u inozemstvu. Slično je i s brojem studentica na vojnim studijskim programima, koji se smanjio: u 2025. godini udio je 22%, dok je prethodne godine iznosio 24,3%. Nadalje, upozoreno je da je 2024. godine bilo 81 kadetkinja i 81 studentica, dok ih je 2025. godine bilo 65 – što je razlika od gotovo 20%.
Sugerirano je da se u budućim izvješćima navodi i tumačenje brojčanih podataka. Upozoreno je da kadetska populacija izravno utječe na buduću časničku strukturu te da bi za nekoliko godina moglo doći do manjka žena među časnicama zbog pada apsolutnog broja studentica. Istaknuto je da se možda radi o jednogodišnjoj fluktuaciji, ali da je potrebno pratiti radi li se o trendu, kako bi se po potrebi uvele odgovarajuće mjere.
Nadalje, kada se raščlane podaci o promaknućima po kategorijama, vidljivo je da je 15% žena promaknuto, ali i da postoji unutarnja neravnoteža. Od 349 promaknutih žena, udio promaknutih časnica iznosi 29,5%, dočasnica tek 9,3% (71 od 762), a vojnikinja 17,4%. Drugim riječima, žene se promiče u časnički sastav po stopi više nego tri puta većoj nego u dočasnički. Istaknuto je da bi takve podatke trebalo dodatno komentirati u izvješćima, jer dočasnički korpus čini okosnicu zapovjedne strukture na nižim i srednjim razinama. Kada se to poveže s udjelom žena na zapovjednim i voditeljskim dužnostima (13,4%), uočava se konkretan i brojčano dokaziv oblik „staklenog stropa“. Objašnjeno je da se na sjednicama Odbora za ravnopravnost spolova često govori o fenomenu „staklenog stropa“ ili „ljepljivog poda“, odnosno o situacijama u kojima žene, unatoč prisutnosti među zaposlenima, nailaze na prepreke u napredovanju. Zanimljiv je kontrast kod ugovorne pričuve za vrhunske sportaše i sportašice, gdje je udio žena 35,8%, znatno viši nego u svim drugim pozicijama u vojsci, te više nego dvostruko veći od udjela žena u djelatnom sastavu (14,6%). Riječ je o segmentu u kojem se angažman temelji na već stečenom sportskom uspjehu, a ne na redovnim mehanizmima selekcije, obuke i napredovanja, što pokazuje da ograničavajući faktor nije nedostatak interesa ili sposobnosti žena, nego funkcioniranje internih sustava selekcije i karijernog napredovanja.
Predloženo je da se u budućim izvješćima raščlane po spolu i podaci o prijamu i izlasku osoblja iz sustava. Naime, bez tih podataka nije moguće utvrditi napuštaju li žene sustav razmjerno svom udjelu, a ako se pokaže da nije razmjeran izlazak, potrebno je ispitati razloge.
Vezano uz temeljno vojno osposobljavanje, ono je obvezno za muškarce, a dragovoljno za žene, što ne predstavlja diskriminaciju. Međutim, potrebno je pratiti hoće li nastati nejednak pristup beneficijama pri zapošljavanju nakon završenog osposobljavanja.
Razgovaralo se i o obvezama iz Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti, odnosno o trećem nacionalnom akcijskom planu provedbe Rezolucije, koji više nije u nadležnosti Ministarstva obrane, nego Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Sugerirano je da buduća izvješća sadrže potpunu rodnu raščlambu svih podataka, što je obveza prema Zakonu o ravnopravnosti spolova. Također je navedeno da su pojedini podaci u Izvješću donekle neusklađeni s drugim dokumentima Ministarstva obrane.
Pohvaljeno je donošenje Plana djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova te izražena nada da će se u budućim izvješćima prikazati ostvarenje ciljeva navedenog Plana. Predloženo je i institucionaliziranje funkcije rodnog savjetnika/savjetnice u zapovjednoj strukturi, što postoji u pojedinim NATO članicama (funkcija postoji u Ministarstvu, ali ne i u vojnom dijelu).
Iz pozicije zainteresiranog radnog tijela ocijenjeno je da je Izvješće dobro prilagođeno Odboru za ravnopravnost spolova. Zahvaljeno je na svim iznesenim podacima te je izraženo zadovoljstvo radom Ministarstva.
Završno je državni tajnik zahvalio na svim sugestijama i prijedlozima te naveo da nadležne službe Ministarstva raspolažu traženim podacima koji će biti uključeni u buduća izvješća. Podsjetio je da je Ministarstvo obrane kompleksan sustav, različit od ostalih, a kojemu – prema anketama – hrvatski građani najviše vjeruju. Vezano uz primjedbu o manjem udjelu žena među dočasnicima nego među časnicama, podsjetio je da je ranije postojao problem nedovoljnog broja časnica.
Nakon provedene rasprave članice i članovi Odbora jednoglasno (8 glasova „ZA“) su odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OBRANI ZA 2025. GODINU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Lugarić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Tomislava Josića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.