Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 34. sjednici, održanoj 26. svibnja 2026. godine, Izvješće o radu policije u 2025. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. svibnja 2026. godine.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Uvodno je godišnje Izvješće predstavila državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova, istaknuvši kako dokument donosi pregled najznačajnijih aktivnosti i pokazatelja rada policije. Ovogodišnje Izvješće iznimno je opsežno, s više od 180 stranica, što jasno govori o širini i složenosti poslova hrvatske policije u svim segmentima djelovanja. Istaknula je da je tijekom 2025. godine policija evidentirala 61.277 kaznenih djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti te da koeficijent razriješenosti kaznenih djela već šestu godinu zaredom prelazi 70%, dosegnuvši 72,6% u 2025. godini.
Tijekom 2025. godine zabilježeno je 39 (dva više u odnosu na 2024. godinu) ubojstava, teških ubojstava i teških ubojstava ženske osobe, koja su sva razriješena. Međutim, kada se usporede dva petogodišnja razdoblja (od 2016.–2020. bilo je 174 ubojstava; a od 2021.–2025. godine bilo je 156 ubojstava) vidljiv je pad broja ubojstava. Posebno je istaknuto da je 2025. godine evidentirano 84 ubojstva u pokušaju, što je najniži broj u posljednjih deset godina.
Kod kaznenih djela silovanja i pokušaja silovanja zabilježen je porast. Tijekom 2025. godine prijavljeno je 310 kaznenih djela silovanja počinjenih na štetu 189 žrtava, što predstavlja porast od 19,7% u odnosu na 2024. godinu, kada je prijavljeno 259 takvih kaznenih djela (na štetu istog broja žrtava). Statistički i operativni pokazatelji upućuju na to da su žrtve sve sklonije prijavljivati silovanja i pokušaje silovanja u braku i partnerskim odnosima. To se pripisuje aktivnom radu organizacija civilnog društva, policije i drugih dionika koji djeluju u području zaštite žrtava.
U 2024. godini uveden je članak 111.a Kaznenog zakona, teško ubojstvo ženske osobe, no zbog specifičnosti sudske prakse još nije moguće dati cjelovite statističke podatke. Posebno je naglašeno povećanje broja kaznenih djela počinjenih na štetu djece, članova obitelji ili bliskih osoba. Tijekom 2025. godine evidentirano je 11.979 kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji (bez 300 kaznenih djela iz kibernetičke sigurnosti). U odnosu na 2016. godinu, riječ je o značajnom porastu – gotovo 150%.
Kod kaznenih djela nasilja u obitelji nastavlja se trend rasta prijavljenih slučajeva (što je posljedica i senzibilizacije javnosti). U 2025. godini evidentirano je oko 2.600 kaznenih djela, što je brojčano usporedivo s 2024. godinom. Provedene su analize navedenih kaznenih djela nasilja u obitelji koje će poslužiti kao podloga za donošenje strateških i operativnih planova policije u prevenciji i u suzbijanju nasilja.
Tijekom 2025. godine evidentirano je 1.115 kaznenih djela krijumčarenja ljudi, a zabilježen je i porast kibernetičkih kaznenih djela (2.161), što upućuje na potrebu za žurnim i kontinuiranim preventivnim djelovanjem te jačanjem društvene osviještenosti.
Hrvatska se i dalje nalazi među 20 najsigurnijih zemalja svijeta (od ukupno 163 države). Policija je tijekom 2025. godine provela 18 nacionalnih preventivnih projekata. U strukturi policijskih službenika, udio žena iznosi 23% (4.646 od ukupno preko 20 tisuća policijskih službenika), uz blagi rast u posljednjim godinama.
U raspravi je istaknuto kako bi izvješće svake institucije, pa tako i ovo, trebalo sadržavati posebno poglavlje o rodnoj ravnopravnosti, na što poziva i Europska komisija. Rast broja prijavljenih kaznenih djela nasilja u obitelji i silovanja tumači se i kao pokazatelj osnaživanja žrtava te učinkovitije provedbe standardizirane procjene rizika. Naglašena je potreba smanjivanja rodnog jaza u policiji, s obzirom na to da je trećina žena u policiji visoko obrazovana, dok je među muškarcima taj udio znatno niži.
Upozoreno je na neproporcionalan udio žena u policijskom sustavu te potrebu uvođenja aktivnih mjera za poboljšanje rodne ravnopravnosti. Posebno je naglašeno da se u izvješćima trebaju prikazivati rodno razvrstani podaci za sva kaznena djela, a ne samo za nasilje u obitelji. Upozoreno je i na problem dvostrukih uhićenja u slučajevima obiteljskog nasilja te na neadekvatnu provedbu zaštitnih mjera. Istaknuto je da u Izvješću nedostaje prikaz edukacija policijskih službenika, iako je poznato da se one provode. Raspravljalo se i o problemu femicida te je naglašeno da je problem sve izraženiji, unatoč značajnim naporima sustava. Nova strategija rodne ravnopravnosti na razini Europske unije zahtijeva rodno razvrstane podatke, a neke države (Austrija, Finska, Irska) već imaju posebna poglavlja o rodnoj ravnopravnosti u svojim izvješćima o radu policije.
Naglašeno je da, iako su hrvatske ulice među najsigurnijima, za mnoge žene najopasnije mjesto ostaje vlastiti dom. U raspravi je postavljeno pitanje kako završavaju slučajevi kaznenih djela nasilja u obitelji nakon što policija odradi svoj posao, u odnosu na državno odvjetništvo i sudove. Zatraženi su i podaci o trgovini ženama radi seksualne eksploatacije te o novim prijavama žrtava seksualnog nasilja za vrijeme Domovinskog rata. Postavljeno je i pitanje mehanizama zaštite žena u policiji od diskriminacije, spolnog uznemiravanja i seksizma.
Predstavnica Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova istaknula je da sustav i dalje pretežno reagira na posljedice nasilja (represivnim i kaznenim mjerama), dok nedovoljno radi na uzrocima nasilja. Ured pravobraniteljice surađuje s Ministarstvom unutarnjih poslova kroz brojne projekte, uključujući projekte Europske unije za edukaciju policije, uz napomenu da postoji prostor za daljnje unapređenje prevencije, osobito kroz obrazovni sustav.
U završnom dijelu rasprave predstavnice predlagatelja odgovorile su na postavljena pitanja. Istaknuto je da rodna struktura zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova odražava stanje u društvu. Edukacije policijskih službenika provode se, ali nisu navedene u Izvješću. Nasilje nad ženama prepoznato je kao jedan od najozbiljnijih društvenih problema. Policija nema izravan pristup sudskim podacima jer je tek prva instanca u postupanju. Analiza kaznenih djela iz članka 111. Kaznenog zakona pokazuje da je u 10 od 12 slučajeva počinitelj ubojstva ranije već bio pravomoćno osuđen za nasilničko ponašanje prema osobi ženskog spola, no sudovi često dugogodišnje zlostavljanje ne smatraju otegotnom okolnošću. Ukazano je na potrebu da se podaci o prethodnom nasilju u obitelji ne relativiziraju. Hrvatski sudovi često zanemaruju rodnu komponentu u slučajevima ubojstava kojima je prethodilo dugotrajno nasilje, što je policija jasno detektirala.
Žene čine 48% žrtava ukupnog kriminaliteta, a u pojedinim kaznenim djelima – nasilje u obitelji, silovanje, nametljivo ponašanje, prijetnje, trgovanje ljudima radi seksualne eksploatacije – njihov udio prelazi 90%. U 2025. godini evidentirano je 17 žena – žrtava trgovanja ljudima. Dvostruka prijavljivanja više nisu značajan problem (1–1,5%), što je rezultat dugogodišnjih edukacija koje su za policijske službenike proveli Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i organizacije civilnog društva.
Tijekom 2025. godine pokrenuto je (prema muškim službenicima) 411 disciplinskih i stegovnih postupaka za teže povrede službene dužnosti te 43 postupka za lakše povrede službene dužnosti (ne radi se u svim slučajevima o spolnom uznemiravanju).
Posebno je istaknuto da pokušaji samoubojstava žena postaju sve veći problem – žene čine oko 20% slučajeva samoubojstava, ali više od 55% slučajeva pokušaja samoubojstava, što se tumači kao ozbiljan vapaj za pomoć.
Zaključno je naglašeno da policijski sustav mora ostati samokritičan, jer je policija kao institucija zadužena za red, sigurnost i zaštitu svih ustavnih vrednota.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 „SUZDRŽANA“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Izvješće o radu policije u 2025. godini
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA:
Marija Lugarić, mag. prim. educ.