Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 9. lipnja 2026. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, PZ.E. br. 307 , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28.svibnja 2026.godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada stupio na snagu 1. siječnja 2023. kao potpuno novi propis. Njegovo donošenje rezultat je višegodišnjih aktivnosti strateškog pristupa samom problemu, a koje aktivnosti su rezultirale i dokumentom strateškog planiranja, Nacionalnim programom za suzbijanje neprijavljenoga rada 2021. do 2024. i Akcijskim planom za provedbu ovog Nacionalnog programa. Također, donošenje ovoga Zakona predstavljalo je, uz izmjene i dopune Zakona o minimalnoj plaći te Zakona o radu, jedan od pokazatelja mjere Unaprjeđenje radnog zakonodavstva u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti Republike Hrvatske.
Nakon stupanja na snagu Zakona 1. siječnja 2023., promijenjena je paradigma postupanja u slučaju utvrđivanja neprijavljenoga rada. Ukoliko poslodavci nisu u zadanom roku prijavili zatečenog radnika, koji radi bez prijave na obvezna osiguranja, prijavu uspostavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po službenoj dužnosti. Osim prijave, radnik ima pravo na isplatu medijalne bruto plaće, a država pravo na sve zaostale doprinose.
Također, nakon izmjene propisa kojim se uređuje zapošljavanje državljana trećih zemalja -Zakon o strancima- javna objava popisa poslodavaca kod kojih je inspekcijskim nadzorom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada dobila je potpuno novu konotaciju.
S druge strane, u pogledu propisane obveze objave poslodavaca koji nisu počinili prekršaje u pogledu prijavljivanja rada, a koja nije zaživjela u praksi, ocijenjeno je neopravdanim isticati pozitivne primjere prijavljivanja rada u okolnostima kada je kod istih poslodavaca utvrđeno kršenje drugih obveza, a koje su nerijetko ozbiljne naravi.
Prema podacima Državnog inspektorata, u razdoblju od 1. siječnja 2023., kada je Zakona stupio na snagu, do 31. prosinca 2025., slijedom zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru utvrđenog neprijavljenog rada doneseno je ukupno 1197 rješenja.
U raspravi je iznijeto mišljenje kako je potrebno pooštriti kazne za poslodavce za neprijavljen rad. Također, u raspravi većina članova Odbora podržava donošenje ovoga zakona. Nadalje, ukazano je kako je Državni inspektorat obavio veliki broj nadzora, te da se za poslodavce kod kojih je bilo neprijavljenog rada provode kumulativne mjere, a ne samo kazne. Iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno ojačati ulogu sindikata u prijavljivanju rada na crno. Također je ukazano i na nedostatak inspektora.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7”za”i 4 „suzdržana“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, PZ.E. br. 307
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević