Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 7. srpnja 2026. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, drugo čitanje, P.Z. br. 279, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2026. godine.
Odbor je predmetni akt u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uvodno je istaknuo da je s obzirom na povećan broj prekršajnih predmeta pred sudovima, potrebno zakonskim izmjenama utjecati na smanjenje priljeva prekršajnih predmeta. Ovim zakonskim izmjenama i dopunama predlaže se uvođenje e-komunikacije u prekršajne postupke pred sudovima, e-komunikacija će biti obligatorna za državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe, a okrivljenici u prekršajnom postupku, oštećenik i drugi sudionici fizičke osobe koji nisu obveznici e-komunikacije mogu se uključiti u predmetni informacijski sustav ukoliko će na to pristati tijekom postupka. Nadalje, propisuje se obvezno tonsko snimanje glavne rasprave u prekršajnom postupku pred sudom i sadržaj zapisnika o tijeku glavne rasprave, s odgodom stupanja na snagu tih odredbi kako bi se pravovremeno osigurali svi uvjeti za njihovu primjenu. Također, predlažu se normativne izmjene kojima bi se povećao maksimum propisane novčane kazne za izdavanje obaveznog prekršajnog naloga u odnosu na počinitelje prekršaja fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi sa 663,61 eura na 1.000,00 eura, a čime će se omogućiti izdavanje obaveznog prekršajnog naloga za veći broj prekršaja propisanih zakonom i posljedično korištenje pogodnosti za počinitelje prekršaja da plate dvije trećine novčane kazne izrečene obaveznim prekršajnim nalogom. Predlaže se i povećanje maksimuma novčane kazne s 265,45 eura na 390,00 eura za prekršaje za koje se kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja u odnosu na fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi u visini polovice propisanog minimuma ili određenog iznosa novčane kazne, kako bi se povećao broj prekršaja za koje se novčana kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja. Također, vezano za mogućnost izdavanja pisanog ili izricanja usmenog upozorenja počinitelju prekršaja, predlaže se povećanje maksimuma propisane novčane kazne sa 132,72 eura na 300,00 eura, čime će se omogućiti izdavanje pisanog ili izricanje usmenog upozorenja za veći broj prekršaja. Predlaže se i ukidanje mogućnost plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim ili kojom se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog, čime se počinitelji motiviraju za plaćanje izrečene kazne. Proširen je krug ovlaštenika na podnošenje prigovora protiv prekršajnog naloga i to na način da se kao ovlaštenik podnošenja prigovora protiv prekršajnog naloga predlaže ovlašteni tužitelj koji je podnio optužni prijedlog. Osim toga, propisana je mogućnost da ovlašteni tužitelji, državni odvjetnik, tijelo državne uprave i pravna osoba s javnim ovlastima pisanu obavijest počinitelju prekršaja pravnoj osobi dostave u korisnički pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu.
U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona dorađene su odredbe o dostavi pismena branitelju okrivljenika i opunomoćeniku na adresu sjedišta djelatnosti, adresu naznačenu u punomoći, odnosno na adresu koju je prijavio tijelu koje vodi postupak. Dopunjena je odredba prema kojoj se pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne ne odnosi na presude kojima se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog, s obzirom na to da se u izreci tih presuda okrivljenik ne proglašava krivim. Nadalje, dopunjena je odredba o ovlašteniku podnošenja prigovora protiv prekršajnog naloga, odnosno dodan je ovlašteni tužitelj koji je podnio optužni prijedlog. Povećan je iznos gornje granice novčane kazne s 380 na 390 za prekršaj za koji se novčana kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisanog minimuma ili polovice određenog iznosa novčane kazne. Propisana je i prijelazna odredba kako bi se omogućila primjena odredbe članka 18. ovoga Zakona i na prekršaje počinjene prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ako za iste ovlašteni tužitelj nije već pokrenuo prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga nadležnom tijelu postupka odnosno izdao prekršajni nalog.
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (sa 6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja