Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 40. sjednici održanoj 21. listopada 2010. godine, Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2009. godini, koje je Hrvatskom saboru dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, aktom od 16. rujna 2010. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi je načelno konstatirano kako se bilježi napredak u radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH-a), ali da se, na žalost, bilježi i porast broja kaznenih djela u nekoliko područja koja su od interesa za ovaj Odbor.
Ukazano je da postoji nerazmjer u broju evidentiranih kaznenih djela koja se odnose na zločin iz mržnje (svega 19 prijava i 5 donesenih sudskih odluka) i onih koji su se dogodili tijekom protekle godine kada su zabilježeni brojni napadi na državljane drugih država, koji su nerijetko bili motivirani etničkom pripadnošću. Postavljeno je i pitanje reagiranja državnog odvjetništva po službenoj dužnosti, u slučajevima kada na javnim mjestima, osobito na sportskim natjecanjima dio nazočnih izražava govor mržnje, a pri tome izostaje bilo kakva sankcija.
Kada je riječ o kaznenim djelima protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, osobito o ratnim zločinima, postavljeno je i pitanje zašto se, nakon delegiranja slučajeva s jednog suda na drugi (iz Gospića u Rijeku), nije pristupilo otklanjanju razloga toga prebacivanja u smislu potrebnih kadrovskih promjena. Izraženo je mišljenje da je povoljnu atmosferu i najnovije zakonske izmjene trebalo iskoristiti za angažman kadrova iz pravosuđa koji bi kvalitetno i objektivno rješavali spomenutu problematiku. Tada se ne bi događalo, kao što se moglo iščitati iz pojedinih sudskih presuda i žalbi, da se kazneno djelo zločina nad civilima prevede na područje ratne štete.
Također je ukazano na nedovoljan senzibilitet u postupanju DORH-a u slučajevima koji se odnose na plaćanje sudskih troškova zbog izgubljenih parničnih sporova pokrenutih temeljem Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija iz 2003. godine. Budući da su ti postupci, zbog promjene Zakona, odreda izgubljeni, traženjem plaćanja visokih sudskih troškova državi, stranke, uglavnom izbjeglice i prognanici, višestruko su oštećene.
Izražena je i zabrinutost porastom broja kaznenih djela vezanih za zlouporabu opojnih droga, osobito kod mlađe populacije. Uzroci tomu su, kako je rečeno, vrlo kompleksni i jednim dijelom vezani uz ratna iskustva i tranzicijsko razdoblje. Međutim, izražena je zabrinutost što se porast ne bilježi više samo u lučkim i većim gradovima, nego i u ruralnim područjima i manjim kontinentalnim gradovima, kod sve mlađe populacije, što se lako može oteti kontroli.
Kada je u pitanju borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, izražena je neupitna podrška DORH-u kako na državnoj razini tako i za suradnju sa drugim zemljama. Međutim, imajući u vidu posljednju izmjenu Ustava o nezastarijevanju ratnog profiterstva te veliki broj kaznenih djela iz tog područja, postavljeno je pitanje je li DORH kadrovski i materijalno ekipiran kako bi mogao ovu ustavnu odredbu provesti. Stoga je posebno ukazano na potrebu jačanja DORH-a i osiguravanje za to potrebnih sredstva u državnom proračunu, kako se Državno odvjetništvo ne bi nalazilo u poziciji nevladine organizacije koja se financira iz donacija prijateljskih zemalja.
Istaknut je i problem neselektivnog upisivanja države kao vlasnika na imovini koja je desetljećima bila u privatnom vlasništvu, što posjednike te imovine, osobito izbjeglice, dovodi u neravnopravan položaj.
Kada je riječ o kaznenim djelima nasilničkog ponašanja u obitelji, postavljeno je pitanje kada će doći do promjene postojećeg zakonodavstva kako bi se osiguralo poštivanje odluka Europskog suda za ljudska prava. Naime, ovaj Sud je donio odluku da se u slučaju osude za prekršaj ne može voditi i kazneni postupak, jer se radi o već presuđenoj stvari. Istaknuto je da je tijekom 2009. dolazilo do poteškoća jer su se, za kazneno djelo obiteljskog nasilja, podnosile kaznene prijave i optužni prijedlozi za prekršaj. Kako bi se izbjeglo dvostruko vođenje postupka Glavni državni odvjetnik i Ravnatelj policije donijeli su privremenu uputu kojom se to pitanje rješava, što se, kako je istaknuto, mora što prije urediti potrebnim zakonskim izmjenama. Također je ukazano na potrebu izmjena Obiteljskog zakona kako bi se pitanje povrata naknade za uzdržavanje djece riješilo na jasniji i učinkovitiji način.
Zatraženo je i reagiranje DORH-a po službenoj dužnosti kada poslodavci odbijaju zaposliti osobe s invaliditetom koje su se javile na natječaj i ispunjavaju sve kriterije, budući da ni pučki pravobranitelj, ni pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, a niti Ministarstvo pravosuđa nemaju ovlasti postupati po takvim predmetima.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2009. godini.
2. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da u Državnom proračunu za 2011. godinu osigura potrebna sredstva za kadrovsko i materijalno jačanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta za izvršavanje njihovih obveza utvrđenih izmjenom Ustava i zakonima Republike Hrvatske.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin