Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 33. sjednici održanoj 14. travnja 2010. godine, Izvješće o radu Vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u programima HR-a i HTV-a u razdoblju od 14. listopada 2008. do 24. veljače 2010. godine i Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2008. godinu (Godišnje izvješće o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2008.), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 4. ožujka 2010. godine.
Odbor je navedena izvješća razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, raspravljajući osobito, sukladno svom djelokrugu, izvršavanje obveza HRT-a koje su utvrđene člancima 5. 6. i 7. Zakona o HRT-u, a odnose se na ostvarivanje prava nacionalnih manjina na pristup HRT-u kao javnom mediju, sukladno Ustavnom zakonu o prvima nacionalnih manjina, te ostvarivanje zakonom utvrđene obveze HRT-a u promicanju temeljnih ljudskih prava i sloboda, demokratskih vrednota i institucija i unaprjeđenju kulture javnog dijaloga, kao i ostvarivanje obveze HRT-a iz čl. 8. Zakona, kojim je zabranjeno u programima HR-a i HTV-a poticati, pogodovati poticanju i širiti nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju i netrpeljivost, poticati na diskriminaciju ili neprijateljstvo prema pojedincima ili skupinama, zbog njihova podrijetla, boje kože, političkog uvjerenja, svjetonazora, zdravstvenog stanja, spola, seksualnih ili drugih određenja ili osobina.
Odbor je, također, razmatrao i izvršavanje obveza Programskog vijeća HRT-a koje proizlaze iz zaključaka 14. sjednice Hrvatskog sabora donesenih na prijedlog Odbora, a odnose se na potrebu uključivanja u razmatrano Izvješće dodatnih objašnjenja o pitanjima na koja je posebno upozoreno u ranijim saborskim raspravama.
Kada je riječ o ostvarivanju prava nacionalnih manjina na pristup HRT-u kao javnom mediju i tretiranja manjinskih tema u programima HRT-a, u raspravi je konstatirano da su postignuti pomaci samo kada se radi o emisijama Hrvatskog radija. Pri tome je sugerirano da HR i dalje treba ulagati napore u cilju poboljšanja svojih emisija namijenjenih manjinama, osobito kada su u pitanju regionalne postaje u sastavu HR-a, koje imaju značajne mogućnosti u afirmiranju manjinskih pitanja i senzibiliziranju javnosti za problematiku manjina.
Za razliku od HR-a, naglašeno je da HTV-a još uvijek ne ispunjava svoje obveze na odgovarajući način. Nisu uvedeni programi na jezicima nacionalnih manjina, što je ne samo obveza po Ustavnom zakonu, već i međunarodna obveza HRT-a koja proizlazi iz Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima. Istaknuto je da Prizma, iako kvalitetna emisija, ne može nadomjestiti emisije na jezicima manjina, jer ona pokriva samo dio interesa i potreba informiranja manjina i o manjinama. Odugovlačenje s ispunjavanjem spomenute obveze HRT-a, uz obrazloženje da za emisije na jezicima manjina nema sredstva, po mišljenju članova Odbora, ne može se prihvatiti. Ponovljeno je da su takve emisije na HRT-u pripremane i emitirane sve do 1991. godine. One su u percepciji manjina ostale kao određena vrsta stečenog prava i ne može se prihvatiti da se takve ili slične emisije danas, dvadeset godina kasnije, ne mogu na HRT-u pripremati i emitirati.
Osobito je upozoreno na nedovoljnu zastupljenost manjinskih tema u informativnim programima HTV-a. Postavljeno je pitanje kako je moguće da se u redovitim informativnim emisijama HTV-a ne može naći prostora za informacije o manjinama i djelovanju manjinskih zajednica. Umjesto objektivnog i afirmativnog izvještavanja o takvim temama u emisijama vijesti, posebno u središnjoj informativnoj emisiji Dnevnik, kada se i nađe mjesta za manjine, nerijetko se informiranje svodi na senzacionalizam i ekscesne situacije, što, umjesto da senzibilizira javnost za manjine i manjinsku problematiku, ima sasvim suprotan učinak.
Imajući u vidu da je člankom 18. Ustavnog zakona precizirano koji su sadržaji u javnim medijima od interesa za nacionalne manjine, zatraženo je objašnjenje kriterija po kojima je HTV pojedine emisije klasificirao kao emisije o nacionalnim manjinama, s obzirom da su u razmatranom Izvješću, među emisije i priloge HTV-a o pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ubrojeni (str. 45. i 46. Izvješća) i filmovi: „Moji kenijski korijeni“ (reportaža o putovanju jedne zagrebačke studentice u Keniju - zemlju u kojoj je rođen njezin otac), te film o djevojčici iz Medulina čija je obitelj sljedbenik Hare Krishne, kao i neke druge emisije za koje se ne zna kako su se našle na popisu manjinskih emisija. Vijeće je upozoreno da u narednim Izvješćima ovom pitanju mora pristupiti s više pažnje.
U raspravi je izraženo i nezadovoljstvo s ispunjavanjem obveze HRT-a u promicanju ravnopravnosti spolova, sukladno programskim obvezama i načelima utvrđenim Zakonom o HRT-u i Zakonom o ravnopravnosti spolova, kao i s nedovoljnim angažiranjem HRT-a, osobito HTV-a, na promociji prava i potreba najranjivijih društvenih skupina, osobito djece i osoba s invaliditetom. Kada su u pitanju osobe s invaliditetom, ukazano je na deficit informativnih emisija prilagođenih osobama bez sluha ili s oštećenim sluhom, na izostanak emisija koje bi problematizirale ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, na uskraćivanje informacija o sportskim natjecanjima na kojima nastupaju osobe s invaliditetom (kao što su nedavno održanim OI osoba s invaliditetom u Kanadi), i drugi sadržaji za koje te osobe imaju povećani interes. Zatraženo je i objašnjenje zašto još uvijek nije donesen pravilnik kojim se uređuje označavanje emisija koje nisu prihvatljive za djecu.
U vezi s informativnim emisijama HTV-a stavljena je primjedba da često puta ne ispunjavaju kriterije propisane Zakonom o HRT-u u pogledu istinitosti i objektivnosti, kao i da nema odjeljivanja informacije od komentara, iako to Zakon izričito propisuje. Nije prihvatljivo da se vijesti koje moraju biti istinite i nepristrane, iznose uz političke i druge komentare urednika. Takve pojave, naglašeno je u raspravi, dovode do pada kvalitete i smanjenja gledanosti, pa javnost sa sve većim povjerenjem prihvaća informativni program komercijalnih televizija, umjesto HRT-a. Osobito je neprihvatljivim naznačeno iznošenje u vijestima politički obojenog „humora“ na račun drugih država, jer to može imati ponekad i nepredvidljive posljedice.
Upozoreno je i na zapostavljenost regionalnih programa, koji bi obzirom na raspoložive kapacitete trebali biti velika prednost HRT-a, a to su sve manje, jer se u njih ne ulaže. Osim toga, ne rijetko se daje prednost nevažnim sportskim prijenosima, pred emisijama koje građane trebaju informirati od najznačajnijim zbivanjima u njihovim županijama, gradovima i općinama, čime HTV značajno gubi na aktualnosti.
U raspravi je ukazano i na nedavno izrečeni govor mržnje u nastupu čelnika jedne od političkih stranaka u emisiji HTV-a, od kojeg se niti voditeljica emisije niti vodstvo HTV-a nisu ogradili. Na takve pojave HRT je redovito upozoravan i u ranijim saborskim raspravama, ali i unatoč toga izostaje reagiranje, iako su obveze HRT-a u vezi s takvim pojavama, izričito utvrđene člankom 8. Zakona o HRT. Od vodstva HRT-a je, također, zatraženo da u skladu sa Zakonom provede postupak za utvrđivanje odgovornosti za emitiranje priloga u informativnom programu HTV-a na blagdan Uskrsa, u kojem se na krajnje neprimjeren način govorilo o Svetom Ocu papi Benediktu XVI. Na taj postupak stigle su brojne reakcije građana, ali još uvijek nema informacije je li i što na HRT-u poduzeto.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće
ZAKLJUČKE
1. Ne prihvaća se Izvješće o radu Vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u programima HR-a i HTV-a u razdoblju od 14. listopada 2008. do 24. veljače 2010. godine i Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2008. godinu.
2. Zadužuje se Programsko vijeće HRT-a da sukladno članku 19. Zakona o HRT-u najkasnije do 30. lipnja 2010. godine dostavi Hrvatskom saboru novo izvješće o svom radu i o provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u programima HR-a i HTV-a, kao i izvješće Ravnateljstva o poslovanju HRT-a u 2009. godini.
3. Zadužuje se Programsko vijeće HRT-a da u izvješću koje će podnijeti sukladno točci 2. ovih zaključaka, posebno izvijesti o ostvarivanju obveza HRT-a koje proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Europske povelje o regionalnima i manjinskim jezicima i iz dokumenata kojima su uređene obveze HRT-a u promicanju ravnopravnosti spolova i promicanju prava ranjivih skupina (djeca, osobe s invaliditetom i dr.), imajući pri tome u vidu kako neizvršene obveze Vijeća utvrđene zaključcima 14. sjednice Hrvatskoga sabora, tako i primjedbe i prijedloge iznesene na sjednici Odbora i Hrvatskoga sabora, te Mišljenje Vlade Republike Hrvatske o razmatranom Izvješću vijeća HRT-a za razdoblje od 14. listopada 2008. do 24. veljače 2010. godine i o Izvješću Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2008. godinu.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin