Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 28. sjednici održanoj 13. listopada 2009. godine, Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno članku 142. Ustava Republike Hrvatske, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. listopada 2009. godine.
Odbor je navedene akte razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje odluke o pristupanju promjeni Ustava, pri čemu je izneseno više prijedloga u vezi sa sadržajem ustavnih promjena:
- Kada su u pitanju IZVORIŠNE OSNOVE Ustava izraženo je mišljenje da nije dovoljno obrazložen vladin prijedlog da se taj dio teksta Ustava nadopuni uključivanjem samo Bošnjaka i Slovenaca u ustavnu formulaciju o autohtonim manjinama. U raspravi nije bilo prijepora oko uključivanja ove dvije nacionalne manjine u tekst Ustava, već je postavljeno pitanje kojim se kriterijima predlagatelj koristio kad se odlučio na dopunu sa samo spomenute dvije manjine, odnosno zbog čega i druge manjine ne bi trebale biti uključene u tekst Ustava. Postavljeno je pitanje po čemu, na primjer, Romi nisu autohtona manjina u Republici Hrvatskoj, kao i neke druge manjine. Kako bi se izbjeglo arbitriranje i stalni zahtjevi da se u tekst Ustava uključuju pojedine manjine, predloženo je da se sadašnji tekst Ustava nadopuni tako da se u njemu poimenično navedu sve manjine koje po Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (ukupno 22 nacionalne manjine) imaju pravo birati zastupnike nacionalnih manjina, a što odgovara i rezultatima izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti u popisu stanovništva 2001. godine. Za prijedlog iznesen u raspravi da se nacionalne manjine u tekstu Ustava poimenično ne bi trebale uopće navoditi, konstatirano je da za nacionalne manjine takvo stajalište nije prihvatljivo, da je kao ideja takav prijedlog bio prisutan i kod promjena Ustava 1997. godine, ali da nije prihvaćen, jer je poimenično navođenje u Ustavu za manjine jamstvo priznavanja njihovog identiteta, kao i da je to značajan argument Republike Hrvatske u pristupnim pregovorima s Europskom unijom.
- U ovom dijelu rasprave izraženo je i mišljenje da bi valjalo preispitati završni dio teksta u stavku 2. Glave I. Izvorišne osnove, u kojem se kaže da se jamči nacionalnim manjinama ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i „zemalja slobodnog svijeta“. Postavljeno je pitanje nije li izraz „zemlje slobodnog svijeta“ neka vrsta relikta iz vremena blokovskih podjela. S obzirom na to, rečeno je da bi trebalo preispitati smisao takve formulacije u tekstu Ustava Republike Hrvatske i zamijeniti je prihvatljivijim izrazom, kao na primjer riječima: „i zemalja Europske unije i Vijeća Europe“, kojima Republika Hrvatska pripada.
- Istaknuto je da bi ustavnim promjenama trebalo obuhvatiti svakako i stavak 3. članka 15. Ustava koji, kako je rečeno, dovodi do svojevrsne segregacije po nacionalnoj osnovi na biračkim mjestima ukoliko se koristi samo posebno biračko pravo za izbor predstavnika/zastupnika nacionalnih manjina a suspendira opće biračko pravo Ustavom utvrđeno kao jedno od temeljnih ljudskih prava.
- Za Vladin prijedlog dopune članka 31. Ustava, odredbom o nezastarijevanju kaznenih djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije, izneseno je mišljenje da nije dovoljno precizan, pa se ne zna na koga se odnosi i na koje razdoblje, te da stoga treba biti jasno definiran kriterij oko zastarijevanja.
- Osim predložene dopune Ustava u vezi s Europskim uhidbenim nalogom (EUN), predloženo je da bi trebalo razmotriti i mogućnosti nadopune Ustava odredbom kojom bi se stvorila mogućnost oduzimanja pasivnog biračkog prava (tj. prava da budu birani) osobama osuđenim za ratni zločin.
- Predloženo je da se izmjene ustavnih odredbi (čl. 123. Ustava) o Državnom sudbenom vijeću (DSV) dopune odredbom kojom bi se utvrdio da će se nakon ustavnih promjena raspisati novi natječaj za to tijelo (DSV), kako bi se ono popunilo kadrovima koji ispunjavaju uvjete predviđene novim ustavnim odredbama.
- Izraženo je mišljenje da odluke o angažiranju oružanih snaga trebaju ostati u isključivoj nadležnosti Hrvatskoga sabora, jer se radi o pitanju usko vezanom sa suverenitetom države, o čemu odluke može donositi samo Sabor.
- Predloženo je i da se tekst Ustava nadopuni u vezi sa pitanjem zaštite prave djece. Konstatirano je da sadašnji članak 63. Ustava ima isključivo pristup djeci kao objektu zaštite, odnosno da ne afirmira aktivni pristup sa aspekta prava djece, kako je to uređeno međunarodnim dokumentima o pravu djece. Osim toga, predloženo je da se Ustav nadopuni i odredbom koja bi omogućila uspostavljanje baze podataka o osobama osuđenim zbog nasilja prema djeci, kako se spriječilo njihovo angažiranje u institucijama koje se bave odgojem i brigom o djeci.
- Također je predloženo da se tekst Ustava u izričaju uskladi na način da se uvažava ravnopravnost spolova.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (uz 7 glasova „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da u predloženom tekstu donese
Odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin