Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 27. sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine, Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2008. godini, koje je Hrvatskom saboru dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, aktom od 16. srpnja 2009. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Izraženo je zadovoljstvo postignutim napretkom u radu i konstatacijom Državnog odvjetništva da je u kaznenim predmetima prosječno vrijeme od primitka prijave do donošenja odluke u državnom odvjetništvu (računajući u to i vrijeme u kojem se prijave nalaze kod drugih tijela radi izvida ili istražnih radnji) skraćeno na ispod dva i pol mjeseca, kao i da je ukupan broj neriješenih prijava manji od 1/3 tromjesečnog priliva novih prijava. Naglašeno je da se u daljnjem radu treba zadržati trend poboljšanja ažurnosti, pri čemu osobitu pozornost treba posvetiti onim predmetima u kojima prijave nisu riješene u dužem vremenu, jer je to jedan od bitnih preduvjeta za ostvarivanje prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku.
U raspravi je izneseno mišljenje da bi Državno odvjetništvo trebalo analizirati neka dosadašnja postupanja i poduzeti mjere kako bi se osigurala zaštita temeljnih ljudskih prava i Ustavom zajamčena jednakost svih pred zakonom. S tim u vezi posebno je upozoreno na način procesuiranja ratnih zločina i, kako je istaknuto, na neselektivnost i primjenu neujednačenih kriterija u optužbama za tu vrstu kaznenog djela. Rečeno je da su često, temeljem nedovoljno provjerenih činjenica, sastavljane liste osumnjičenih za ratne zločine, što za izravnu posljedicu ima obeshrabrivanje povratka izbjeglih, kako onih koji su na takvim listama tako i njihovih obitelji. Postavljeno je pitanje da li će Državno odvjetništvo pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti za takva postupanja. Dana je i primjedba na objašnjenje Državnog odvjetništva da su u svim slučajevima u kojima je ocjenjeno kako nema osnovane sumnje da je okrivljeni počinio ratni zločin, izvršene prekvalifikacije s kaznenog djela ratnog zločina na oružanu pobunu, nakon čega je primijenjen Zakon o općem oprostu. Izraženo je mišljenje da je država takvom praksom državnih odvjetništava našla samo formalno pokriće za svoj postupak, ali da se pri tome ne uzimaju u obzir posljedice koje takav pristup ima za kazneno progonjene čija se temeljna ljudska prava nerijetko krše, a za što nitko ne odgovara niti snosi bilo kakve posljedice. Obzirom na sve to, smatra se da dosadašnja praksa progona za kazneno djelo ratnog zločina nameće potrebu da Državno odvjetništvo standardizira postupanje na svim razinama svoje organizacije kako bi se u takve postupke ulazilo s ujednačenim kriterijima i krajnje odgovorno.
Postavljeno je i pitanje kaznenog progona za uništavanje spomen obilježja iz Drugog svjetskog rata, od kojih su neka bila svrstana u najvrednija djela hrvatske kulturne baštine. O tom problemu se u Izvješću Državnog odvjetništva ništa ne govori, a i ne zna se da li se s tim u vezi nešto poduzima.
U raspravi je dana primjedba i na proces uknjižbe vlasništva i drugih stvarnih prava na Republiku Hrvatsku, koju Državno odvjetništvo provodi temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske i odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U provedbi se primjenjuju postupci koji u neravnopravan položaj dovode pojedine posjednike imovine. Dio posjednika je u izbjeglištvu i onemogućen je koristiti se pravom dosjelosti. Iako su imovinu za koju se provodi uknjižba uživali više desetljeća (30, 40, ili više godina), ne obavještava ih se o postupku, iako su njihove adrese poznate, čime su uskraćeni u korištenju svojih prava utemeljenih na zakonu.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati
Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2008. godini
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin