Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 26. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona medicinskoj oplodnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2009. godine.
Odbor je ovaj zakon razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi su se članovi Odbora posebno osvrnuli na izmjenu čl. 1. st. 3. Zakona o medicinskoj oplodnji prema kojoj se status izvanbračne zajednice, radi ostvarivanja prava na medicinsku oplodnju u skladu s odredbama ovoga Zakona, dokazuje ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika na obrascu koji pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo.
Istaknuto je da ovaj prijedlog nije u suglasnosti s Obiteljskim zakonom, prema kojem je izvanbračna zajednica životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, te koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, pri čemu se status izvanbračne zajednice, kako je istaknuto, dokazuje isključivo u izbanparničnom postupku. Kako se po predloženom zakonu predviđa dokazivanje izvanbračne zajednice ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika, uvodi se mogućnost različitog dokazivanja statusa izvanbračne zajednice, stoga se, kako je rečeno, još jednom trebaju sagledati sve posljedice takvog rješenja, jer to u praksi može dovesti do pravne nesigurnosti. Ovo tim prije što je izvanbračna zajednica drugačije uređena i Zakonom o nasljeđivanju (čl.8.st. 2).
Članovi Odbora koji su podržali predloženu izmjenu Zakona, založili su se za to da izjava koja se ovjerava kod javnog bilježnika treba biti što jednostavnija, kako bi se izbjeglo sve što bi postupak nepotrebno kompliciralo.
U raspravi je izraženo i mišljenje da je potrebno ispitati usklađenost predložene izmjene spomenutog članka s odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova koji su organski zakoni, a koji zabranjuju svaku diskriminaciju na temelju bračnog i obiteljskog statusa.
U svezi izmjene čl. 10. st. 1. Zakona koja omogućava djetetu rođenom nakon medicinske oplodnje darivanom sjemenom ili darivanom jajnom stanicom da nakon svoje punoljetnosti stekne pravo uvida u sve podatke o svom biološkom porijeklu, osim o identitetu darivatelja sjemene stanice, odnosno darivatelju jajne stanice, ukazano je na moguću neusklađenost ove odredbe s čl. 7. Konvencije o pravima djeteta UN-a, koji uređuje pravo djeteta na saznanje o svom podrijetlu.
Također je istaknuto da ova izmjena ne regulira u dovoljnoj mjeri zaštitu djeteta ako je zbog medicinski opravdanog razloga i zaštite djetetove dobrobiti potrebno omogućiti uvid u upisnik putem zakonskog zastupnika ili liječnika, na primjer radi moguće donacije organa ili tkiva u slučaju neophodnih medicinskih intervencija te u slučaju žurnih medicinskih intervencija. Osim toga, izraženo je mišljenje da se uz osobe koje su ovlaštene tražiti uvid u upisnik treba staviti skrbnika u onim situacijama kada je dijete stavljeno pod skrbništvo ili se radi o situacijama roditeljskog konflikta u zastupanju djeteta.
Nakon provedene rasprave od 10 nazočnih članova Odbora, 5 je glasovalo za donošenje predloženog zakona, 4 su bila protiv, a 1 suzdržan.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin