Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora raspravljao je na 27. sjednici, održanoj 9. lipnja 2026., o Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. svibnja 2026., u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je kako su Konačnim prijedlogom zakona prihvaćeni prijedlozi izneseni tijekom rasprave u prvom čitanju te su izmijenjeni pojmovi: pojam „borci za ljudska prava“ zamijenjen je pojmom „branitelji ljudskih prava“, a pojam „pravni interes“ pojmom „legitiman interes“. U odredbama o umješačima proširena je mogućnost sudjelovanja organizacija civilnog društva i pučkog pravobranitelja u postupcima, dok je glede novčanih kazni ukinuta fiksna gornja granica te je umjesto toga određen donji minimum kazni – za pravne osobe 10.000 eura, a za fizičke osobe 3000 eura – čime kazna postaje razmjerna vrijednosti predmeta spora i postiže odvraćajući učinak, osobito prema financijski moćnim tužiteljima. Istaknula je kako Konačni prijedlog zakona ide dalje od Direktive EU-a, koju prenosi u nacionalni pravni poredak, a koja obvezuje države članice na zaštitu osoba uključenih u javno djelovanje samo u prekograničnim postupcima, dok se ovaj Zakon primjenjuje i na nacionalne sporove.
U raspravi je pozitivno ocijenjeno donošenje Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje – važan iskorak u zaštiti slobode izražavanja, slobode medija i prava branitelja ljudskih prava. Istaknuto je kako je predlagatelj pokazao otvorenost prema prijedlozima iznesenim u raspravi u prvom čitanju te su prihvaćeni mnogi od tih prijedloga, što je rezultiralo konkretnijim i snažnijim zakonskim rješenjima u drugom čitanju. Istodobno su istaknuta pitanja koja ostaju otvorena jer se osobe uključene u javno djelovanje često nalaze u nepovoljnom radnopravnom i materijalno-financijskom položaju, u prekarnim uvjetima rada i bez odgovarajuće zaštite, što ih čini podređenima u odnosu na tužitelje koji raspolažu znatno većom financijskom ili društvenom moći. Unatoč pohvalnoj regulaciji temeljne problematike, ostaje otvorenim pitanje SLAPP tužbi u kaznenom postupku, s obzirom na to da se zakon ne primjenjuje na kaznene stvari, a kaznene prijave za uvredu i klevetu pokrenute privatnom tužbom koriste se kao instrument pritiska i ušutkavanja. Istaknuto je i pitanje besplatne pravne pomoći za žrtve takvih postupanja jer novinari koji su u radnom odnosu ne mogu ostvariti to pravo zbog imovinskog cenzusa te su i uz novi zakon u praksi u velikoj mjeri prepušteni sami sebi.
Odgovarajući na pitanja iznesena u raspravi, predstavnica predlagatelja istaknula je kako su kazneni postupci isključeni iz područja primjene Direktive EU-a, a u odnosu na kaznene postupke za uvredu i klevetu provedena je analiza koja je pokazala kako se radi o malom broju takvih postupaka te da to pitanje u ovom trenutku nije zahtijevalo zakonodavnu intervenciju. Glede pitanja imovinskog cenzusa kao prepreke ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć, navela je kako je u tijeku analiza Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći radi pripreme izmjena i dopuna te će se to pitanje razmotriti u okviru toga postupka.
U raspravi je zaključeno kako donošenje Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje predstavlja važan doprinos zaštiti slobode izražavanja, slobode medija i demokratskog prostora za djelovanje civilnog društva, a pozitivnim je ocijenjeno to što je Vlada u pripremi Konačnog prijedloga zakona prihvatila velik dio prijedloga iznesenih u raspravi u prvom čitanju. Odbor naglašava kako osobe koje su uključene u javno djelovanje s ciljem zaštite i promicanja ljudskih prava – novinari, branitelji ljudskih prava, aktivisti i organizacije civilnog društva – obavljaju posao iznimno važan za demokratski poredak, zbog čega zaslužuju punu podršku Hrvatskoga sabora i svih nadležnih tijela, i u zakonodavnom okviru, ali i u praktičnoj provedbi njihovih prava.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova (6 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora prof. dr. sc. Milorada Pupovca, a u slučaju njegove spriječenosti potpredsjednicu Odbora Sanju Bježančević.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac