Na temelju članka 46. i 52. Poslovnika Hrvatskog sabora, a povodom inicijative Kluba zastupnika nacionalnih manjina i Kluba zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke (koja je podnesena predsjedniku Hrvatskog sabora, Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, klubovima zastupnika parlamentarnih stranaka i predsjednici Vlade Republike Hrvatske), te dogovora s predsjednicom Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i predsjednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, sazvali su za 11. listopada 2011. godine zajedničku sjednicu odbora, s prijedlogom dnevnog reda:
Ostvarivanje biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina u svjetlu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske od 29. srpnja 2011. kojima se ukidaju pojedini članci Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor („NN“ br. 145/10.) i Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina („NN“ br. 80/10.).
Obzirom da se na zajedničku sjednicu nije odazvao potreban broj članova Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, dnevni red s predloženom točkom usvojio je i raspravu proveo Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uz sudjelovanje nazočnih članova Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Materijali za sjednicu dostavljeni su članovima odbora i svim zastupnicima/zastupnicama, poštom Sabora 21. rujna 2011. godine, i to:
- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske o pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske članka 1. Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“ broj 80/10.);
- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske o pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske članka 4. Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“ broj 80/10.), i
- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske o pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske članaka 1., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor („Narodne novine“ br. 145/10.).
Osporene odredbe Ustavni sud je navedenim odlukama, usvojenim 29. srpnja 2011., ukinuo.
Odluke Ustavnog suda razmatrao je 22. rujna 2011. godine i Savjet za nacionalne manjine koji je u svom mišljenu dostavljenom Odboru jednoglasno podržao stajališta Kluba zastupnika nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora.
Članovi Odbora i članovi Kluba zastupnika nacionalnih manjina, te Kluba zastupnika SDSS-a, obrazlažući potrebu žurne rasprave o odlukama Ustavnog suda na sjednici Hrvatskoga sabora, naveli su ove razloge:
- Predmetne odluke Ustavnog suda koje se odnose na biračko pravo i način biranja zastupnika nacionalnih manjina u suprotnosti su s člankom 5. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske („NN“ br. 121/10.) koji propisuje da će se zakoni kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor donijeti najkasnije godinu dana prije održavanja redovitih izbora za zastupnike Hrvatskoga sabora. Odluke Ustavnog suda koje se evidentno odnose na uređenje izbora zastupnika u Hrvatski sabor i koje je u utvrđenom roku donio Hrvatski sabor, izmijenile su zakonom uređeni izbor zastupnika svega četiri mjeseca (uključujući i dva mjeseca ljetnog prekida zasjedanja Sabora) prije najavljenog datuma za održavanje izbora. Obzirom da tako nije urađeno ni u slučaju zakona koji uređuje izborne jedinice, kao niti kada su u pitanju izbori drugih zastupnika, pa ni zastupnika hrvatske dijaspore, predmetne odluke Ustavnog suda proizvele su ne samo ustavno-pravnu nesigurnost birača pripadnika nacionalnih manjina već i njihovu diskriminaciju.
- Kako je pri donošenju osporenih zakonskih odredbi u Hrvatskom saboru postignut visok stupanj suglasnosti (za izmjene i dopune Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina 129 zastupnika glasovalo je „za“, 3 „protiv“ i 4 „suzdržana“), Ustavni sud je u velikoj mjeri preuzeo ovlasti Hrvatskog sabora kao narodnog predstavništva.
- Nazočni vanjski članovi Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji su kao stručnjaci iz oblasti ustavnog prava, svoje mišljenje dali i postupku ocjene suglasnosti pred Ustavnim sudom, izrazili su neslaganje s argumentacijom koju su u raspravi iznijeli zastupnici nacionalnih manjina. Istaknuli su da je ocjenjujući suglasnost osporenih zakonskih odredbi Ustavni sud postupao sukladno Ustavu i Ustavnim zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, da pri donošenju svojih odluka Ustavni sud nije vezan nikakvim rokom, da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina organski zakon koji nije u rangu Ustava niti se donosi po postupku za donošenje Ustava, te da se rok utvrđen u članku 5. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske ne odnosi na osporene zakonske odredbe, jer pravila sadržana u ukinutim zakonskim odredbama nisu podlijegala obvezi usklađivanja s Promjenom Ustava iz 2010. godine.
- Članovi Odbora nisu se složili s navedenim objašnjenjima naglasivši da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ne može stavljati u istu ravan s ostalim (organskim) zakonima, obzirom da u tom pitanju distinkciju pravi i Ustav Republike Hrvatske, koji u članku 82. utvrđuje da zakone kojima se uređuju ustavna prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Takva saborska većina po istim članku Ustava traži se još samo za odluku Sabora iz članka 8. Ustava - odnosno za odluku o promjeni granica Republike Hrvatske, dok se ostali zakoni koji imaju status organskih zakona, prema članku 82. Ustava, donose većinom glasova svih zastupnika. Upozorili su također, da od samog početka izgradnje novog ustavno-pravnog sustava Republike Hrvatske, zakoni kojima se uređuju ustavna prava nacionalnih manjina predstavljaju jednu od temeljnih konstitutivnih komponenti hrvatskog ustavnog poretka. Donošenje tih zakona i zakonska rješenja sadržana u njima bila su preduvjet međunarodnog priznavanja Republike Hrvatske, pa i zatvaranja poglavlja 23: „Pravosuđe i vladavina prava“, koje je bilo uvjet za završetak pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Kod zatvaranja tog poglavlja Hrvatska se izričito pozivala na unaprjeđenje biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina primjenom dodatnog prava glasa, da bi svega nekoliko tjedana nakon okončanja pregovora, Ustavni sud poništio upravo to što je bio jedan od pregovaračkih argumenata Republike Hrvatske. Takav postupak otvara bojazan da će završetkom pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji uslijediti reduciranje prava nacionalnih manjina, koja su zakonski uređena poslije višegodišnjeg rada i usuglašavanja svih zainteresiranih strana. Odrednica u nazivu zakona „Ustavni zakon“ ne može se tretirati simbolično, kako to čini Ustavni sud, već suštinski, onako kako je taj zakon i nastao kao izraz s jedne strane, potrebe da se zakonodavnim aktom iza kojeg stoji najveća Ustavom tražena većina glasova saborskih zastupnika za jedan zakon, urede i zajamče prava nacionalnih manjina i s druge strane kao izraz međunarodne obveze Republike Hrvatske nastale iz vremena kada se ona izgrađivala kao samostalna država i kada je dobila svoje međunarodno priznanje.
Nakon provedene rasprave, a imajući u vidu i razgovore koje je Klub zastupnika nacionalnih manjina imao s predsjednikom Hrvatskoga sabora, te predsjednicom Vlade Republike Hrvatske, Odbor je većinom glasova (6 „za“ i 2 „suzdržana“) donio slijedeći
ZAKLJUČAK
Predlaže se predsjedniku Hrvatskoga sabora da se u dnevni red tekuće sjednice Hrvatskoga sabora uvrsti točka dnevnog reda pod nazivom:
„Ostvarivanje biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina nakon donošenja odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske od 29. srpnja 2011. godine kojima se ukidaju pojedini članici Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina („NN“ br. 80/10.) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor („NN“ br. 145/10.)“.
Za svog je izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin