Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Izvješće Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina s rasprave o Akcijskom planu Desetljeća za uključivanje Roma za 2011. i 2012. godinu

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmatrao je, na 54. sjednici održanoj 13. srpnja 2011. godine, Akcijski plana Desetljeća za uključivanje Roma za 2011. i 2012. godinu, koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila 26. svibnja 2011. godine.

Ovaj dokument je Odboru u cilju izvještavanja, po Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 26. svibnja 2011. godine, dostavio Ured za nacionalne manjine, aktom od 1. srpnja 2011. godine.

U raspravi je istaknuto da je u provedbi Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005. - 2015. godine (koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 31. ožujka 2005. godine) ostvaren značajan napredak u rješavanju najsloženijih problema s kojima se susreću pripadnici romske nacionalne manjine. Tome je, kako je u raspravi naglašeno, u velikoj mjeri pridonijelo usvajanje provedbenih Akcijskih planova za dvogodišnja razdoblja 2005.-2006., zatim 2007.-2008. i 2009.-2010. godine, kao dokumenata kojima su definirane mjere, sredstva, rokovi i nositelji zadataka, i na taj način konkretizirana odgovornost te pojačan nadzor nad provedbom spomenutog dugoročnog Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. godine. U tom je smislu iznimno značajnim ocjenjeno i donošenje razmatranog (novog) Akcijskog plana za razdoblje 2011. i 2012. godine.

Konstatirano je da je osobit doprinos u dosadašnjem ostvarivanju Akcijskog plana 2005.-2015. godine dao Vladin Ured za nacionalne manjine, koji u svojim nastojanjima nema uvijek potrebno razumijevanje tijela koja mjere iz Akcijskog plana trebaju izravno provoditi, a što je posebno izraženo na razini lokalne i područne samouprave.

Obzirom na značaj ovog dokumenta i sličnih dokumenta koji se tiču ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, ocijenjeno je da bi bilo potrebno da se o njima provodi rasprava ne samo na sjednicama radnih tijela nego i na plenarnoj sjednici Sabora. Time bi se po mišljenju članova Odbora pojačala odgovornost za provedbu i uz to senzibilizirala najšira javnost za probleme s kojima se susreću najranjivije društvene skupine. Sada je praksa da se dio strategija i planova raspravlja i usvaja na sjednicama Sabora, dok neki drugi dokumenti istog ranga ne prolaze saborsku proceduru, što bi, kako je istaknuto, svakako trebalo mijenjati.

Naglašeno je da su najveći uspjesi u provedbi Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma ostvareni su na području odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite i rješavanja problema stanovanja, odnosno uređenja i legalizacije naselja ili dijelova naselja u kojima žive pripadnici romske nacionalne manjine, dok su najizraženiji problemi u zapošljavanju pripadnika romske nacionalne manjine. Zbog toga bi u narednom razdoblju, u provedbi razmatranog Akcijskog plana trebalo posvetiti osobitu pozornost problemu zapošljavanja. Činjenica je da sve veći broj pripadnika mlađe generacije romske manjine završava srednje škole i fakultete, ali nakon stečenih kvalifikacija ne mogu doći do zaposlenja. Kao prvi korak u rješavanju tog problema, trebalo bi odgovarajućim mjerama poticati poslodavce, što uključuje i financijsko stimuliranje, kako bi omogućili stažiranje mladim školovanim Romima, što je nužna pretpostavka da mogu ravnopravno tražiti i dobiti stalno zaposlenje, za koje se uz školsku kvalifikaciju redovito traži barem minimalno radno iskustvo.

Ukazano je i na potrebu bolje organizacije unutar same romske nacionalne manjine, koja ima veliki broj udruga, čije djelovanje nije koordinirano na zadovoljavajući način, a korištenje sredstva osiguranih iz državnog i lokalnih proračuna nije uvijek racionalno. Ova konstatacija ilustrirana je na primjeru sredstava koja su namijenjena za odgoj i obrazovanje i s kojima se u dijelu koji se troši preko udruga postižu znatno manji efekti, nego sa sredstvima koja se za iste namjene troše putem nadležnog ministarstva.

Obzirom da u provedbi pojedinih dijelova Akcijskog plana postoje teškoće, ocjena je članova Odbora, da je potrebno da Vlada Republike Hrvatske kao i do sada permanentno nadzire njegovu provedbu.

Očekuje se također da Vlada i nadalje putem Ureda za nacionalne manjine izvještava Odbor o provedbi navedenog dokumenta.



PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Furio Radin

O tome obavijest:

- Vlada Republike Hrvatske
- Ured za nacionalne manjine