Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 26. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine, Izvješće o učincima primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. rujna 2009. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo je da je Izvješće predloženo temeljem zaključka Hrvatskog sabora donesenog 9. srpnja 2008. kojim se obvezuje Vlada RH da nakon tri mjeseca primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije dostavi Izvješće Hrvatskome saboru o njegovim učincima, te da se po potrebi izvrše izmjene i dopune pojedinih članaka. Također je naglasio da je predloženo Izvješće sastavljeno iz prikupljenih podataka pučkog pravobranitelja i posebnih pravobranitelja (za djecu, za ravnopravnost spolova i za osobe s invaliditetom) te resornih tijela (Ureda za ljudska prava, Ureda za ravnopravnost spolova, Ureda za nacionalne manjine, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa).
Članovi Odbora su se složili s ocjenom predlagatelja i mišljenjem svih tijela koja su prezentirala svoja izvješća o poduzetim aktivnostima, kako je, obzirom da je primjena Zakona započela s 1. siječnjem 2009. godine, preuranjeno ocjenjivati učinak provedbe Zakona, te da je to moguće učiniti nakon proteka barem godine dana od primjene ovog Zakona. Stoga je, kako su istaknuli, teško govoriti i o njegovim eventualnim izmjenama.
Također su ukazali na važnost daljnjeg sustavnog senzibiliziranja javnosti i edukacije, posebice sudaca i službenika državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnih službi, ali i čitave javnosti. S tim u vezi je posebno naglašena potreba da se nadležne državne institucije, osobito Vlada Republike Hrvatske, decidirano, promptno i javno ograde od govora mržnje i diskriminacije najranjivijih društvenih skupina. Izraženo je očekivanje da će naredno jednogodišnje izvješće obuhvatiti i prikazati pojave u društvu koje ukazuju na diskriminaciju po nekoj od osnova iz ovoga Zakona
Članovi Odbora su izrazili čuđenje zbog konstatacije da državnom odvjetništvu nije podnesena niti jedna kaznena prijava u vezi sa slučajevima diskriminacije, odnosno da nema sudskih postupaka vezanih za diskriminaciju po bilo kojoj diskriminacijskoj osnovi. Ovakva konstatacija se može protumačiti, kako je istaknuto, tako da u Republici Hrvatskoj nema diskriminacije, što ne odražava stvarno stanje. Razlog tomu je svakako što se pojedini oblici diskriminacije statistički vode kao kaznena djela temeljem drugih zakona, kao povrede radnog prava i slično.
S tim u vezi posebno je naglašena važnost statističkog praćenja diskriminacije sukladno odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o suzbijanju diskriminacije prema kojima su sva pravosudna tijela dužna voditi evidencije o sudskim predmetima vezanim uz diskriminaciju i osnovama diskriminacije po kojima se ti postupci vode. Međutim, istaknuto je da je ministarstvo nadležno za pravosuđe izradilo Obrasce za statističko praćenje sudskih predmeta vezanih za diskriminaciju i osnove diskriminacije po kojima se ti postupci vode (NN 10/09) u kojima su pod istu statističku kategoriju podvedeni - spol, izražavanje i spolna orijentacija, odnosno - jezik, vjera i nacionalno podrijetlo, te - zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko nasljeđe i rodni identitet, što su samo neki primjeri stavljanja pod jednu kategoriju različitih diskriminacijskih osnova. Predloženo je da se evidencija vodi po zasebnim diskriminacijskim osnovama zbog potrebe statističkog praćenja i analiza različitih oblika diskriminacije.
Članovi Odbora su posebno ukazali na brojne slučajeve diskriminacije osoba s invaliditetom, osobito u svezi uklanjanja arhitektonski prepreka, izjednačavanja prava civilnih i invalida domovinskog rata, angažiranja asistenata u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju s posebnim obrazovnim potrebama ili osiguravanja prava na pomoć u kući. Istaknuto je da su osobe s invaliditetom nedovoljno upoznate s odredbama ovoga Zakona i mogućnostima za zaštitu od diskriminacije koje on pruža.
U raspravi je dana puna podrška radu Ureda pučkog pravobranitelja koji obavlja poslove središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije te je, s tim u vezi, naglašeno da će se posebna pozornost posvetiti osiguravanju potrebnih sredstava u narednom državnom proračunu na stavci Ureda pučkog pravobranitelja za provođenje ovoga Zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (10 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati
Izvješće o učincima primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin