Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 23. sjednici, održanoj 20. svibnja 2026. godine Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 60. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama dostavio Povjerenik za informiranje, aktom od 31. ožujka 2026. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je naglasila kako su izvješće dostavila sva državna tijela, tijela državne uprave, sudovi i pravosudna tijela te agencije i druge pravne osobe s javnim ovlastima i sve JLP(R)S, sa iznimkom Općine Raša koja je izvješće dostavila nakon svih produženih rokova i zatvaranja aplikacije te nije obrađeno za potrebe predmetnog Izvješća za 2025. godinu. Napravljena je analiza proteklih 5 godina za tijela koja nisu dostavljala izvješća te tijela koja nisu imala zahtjeve za pristup informacijama. Utvrđeno je kako 215 tijela javne vlasti nije dostavljalo izvješća, a 21% tijela nije zaprimilo niti jedan zahtjev za pristup informacijama. Od 5 740 tijela javne vlasti na instruktivnom Popisu, njih 3.6% nije imalo podatke o službeniku za informiranje, a njih 8% nema vlastitu internetsku stranicu. U 2025. godini tijela su zaprimila 20 453 zahtjeva, a Povjerenik je zaprimio 33% više žalbi nego godinu prije, točnije 1320 žalbi. Od ukupnog broja zaprimljenih žalbi, njih se 1 317 (99,7%) odnosi na rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, dvije (0,2%) na rješavanje zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, te jedna (0,1%) na rješavanje zahtjeva za pristup arhivskom gradivu. Od svih zaprimljenih žalbi, 681 ili 51,6% se odnosila na žalbe zbog šutnje uprave, što predstavlja povećanje u odnosu na 2024., kad ih je bilo 43,7%. Došlo je do poboljšanja u pravilnom rješavanju zahtjeva za pristup informacijama pa je u 56% postupaka po žalbi postupanje tijela javne vlasti ocjenjeno kao zakonito i pravilno.
Tijekom 2025. pred Visokim upravnim sudom RH pokrenuto je 112 upravnih sporova, što ukazuje na povećanje broja upravnih sporova u odnosu na 2024. kad je pokrenuto 60 upravnih sporova. Visoki upravni sud u skoro 90% predmeta je potvrdio rješenja Povjerenika. Ured povjerenice zaprimio je u 2025. godini 480 predstavki, što predstavlja rast od 40% u odnosu na 2024. godinu pri čemu je najveći broj (342 predstavke) riješen postupanjem tijela javne vlasti koja su po izdanim upozorenjima uklonila uočene nepravilnosti. Tijekom izvještajne godine proveden je 31 inspekcijski nadzor.
Vezano za proaktivnu objavu informacija, najviša razina transparentnosti i dalje je vidljiva u segmentu financijskih dokumenata, gdje oko 88% tijela objavljuje proračune, odnosno financijske planove, financijska izvješća i izvješća o izvršenju proračuna, odnosno financijskog plana. Najniža razina objave bilježi se kod popisa korisnika donacija, sponzorstava i drugih bespovratnih sredstava. U 2025. godini tijela javne vlasti provela su ukupno 7 099 savjetovanja s javnošću, što je najviše savjetovanja s javnošću od početka praćenja ispunjavanja ove zakonske obveze. Prosječno trajanje savjetovanja je 24 dana što je na razini godine prije, ali se za 9% povećao broj tijela koja objavljuju obrazloženja skraćivanja rokova. Samo trećina tijela javne vlasti objavljivala je sastave radnih skupina koje su izradile nacrte akata koji se stavljaju na savjetovanje. U svezi sa javnosti rada vidljiv je napredak pri čemu se najviše objavljuju dnevni redovi i zaključci sa službenih sjednica. Ured kontinuirano provodi različite edukacije te je tako protekle godine, a uključujući Godišnje savjetovanje službenika za informiranje, bilo 605 sudionika. Povjerenik za informiranje je tijekom 2025. uključen u međunarodnu inicijativu Koalicije za proaktivnu objavu informacija (Proactive Disclosure Coalition), koju je pokrenula Nizozemska u okviru inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, uz podršku Radne skupine za otvorenu vlast OECD-a (WPOG). Pravo na pristup informacijama se kao instrument koristi i realizira u velikoj mjeri zahvaljujući visokom postotnom učešću riješenih zahtjeva (oko 90%) te davanja tražene informacije u cijelosti ili djelomično preko 70%.
Tijekom rasprave je postavljeno pitanje da li je potrebno napraviti zakonske izmjene koje bi rezultirale poboljšanjem te je odgovoreno kako postoji prostor za napredak kada bi se detaljnije definirala tijela javne vlasti te zlouporaba. Predstavnica Vlade Republike Hrvatske dodala je kako je oformljena radna skupina za izmjene Zakona o pravu na pristup informacija te je skupina vanjskih stručnjaka evaluirala i dala prijedloge. Predstavnica Vlade Republike Hrvatske je kratko dodala kako Vlada RH kroz svoje Mišljenje predlaže prihvaćanje predmetnog Izvješća. Nadalje, postavljeno je i pitanje o članovima radne skupine te je odgovoreno kako će se dostaviti odluka o osnivanju iste. Vanjskog člana Odbora interesiralo je koje 4 turističke zajednice i 5 sportskih saveza nisu dostavili izvješća, što se poduzima da se popune predviđena radna mjesta u Uredu povjerenika, o polugodišnjim webinarima za medije, zapovjedi Predsjednika Republike o zabrani preleta iznad Zagreba, žalbama koje je Povjerenik zaprimio a odnose se na zahtjeve za pristup informacijama podnesenim trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske, prvenstveno Hrvatskoj elektroprivredi d.d., nagodbi Vlade Republike Hrvatske i šest banaka te korelaciji broja neriješenih predmeta i prekršajnih prijava. Rečeno je da će se pitanja poslati pisanim putem kao i odgovori na ista, a obzirom na njihov broj.
Nadalje, razgovaralo se i o specifičnosti novinara koji ponekad traže informacije putem instituta prava na pristup informacijama temeljenog na Zakonu o pravu na pristup informacijama, a nakon što iscrpe svoje pravo temeljeno Zakonom o medijima. Postupak se provodi temeljem Zakona o općem upravnom postupku i ponekad može potrajati zbog propisanih rokova. Nastavno na medijski dio, Povjerenik je organizirao dvije online radionice za medije na koje nije bio veći odaziv, a nakon što su bile organizirane radionice uz fizičko prisustvovanje gdje je odaziv bio vrlo slab. Vezano uz klasificiranje podataka i eventualnu zlouporabu od strane tijela javne vlasti rečeno je kako se za poslovnu tajnu provodi test razmjernosti, a za klasificirane podatke se potrebno obratiti Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost koji daje svoje mišljenje. Povjerenik za informiranje nije nadležan za provedbu zakona kojim se klasifikacija podataka provodi. Zaključeno je kako je Izvješće dobro napisano te kako je pravo na pristup informacijama elementarno za demokraciju i vrlo bitno za borbu protiv korupcije.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K L J U Č A K
Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2025. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić