Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 34. sjednici održanoj 19. svibnja 2026. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, P.Z. br. 302, (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. svibnja 2026. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da su važećim Zakonom o obrtu („Narodne novine“, br. 143/13, 127/19 i 41/20), regulirana temeljna pitanja obrtništva, kao što su pojam i vrsta obrta, uvjeti za obavljanje, poslovanje obrta, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta, organiziranost, nadzor i upravne mjere. Protekom vremena stvorili su se uvjeti za modernizaciju i promjene, odnosno unaprjeđenje obrtništva na način da taj organizacijski oblik obavljanja gospodarskih djelatnosti dobije odgovarajuću podršku zakonodavca kako bi uhvatio korak sa zahtjevima novog vremena i tržišno usmjerenog gospodarstva.
Glavne novine usmjerene su na sljedeće financijsko i administrativno rasterećenje obrtnika:
• smanjenje komorskog doprinosa – uvodi se nova, jedinstvena stopa doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori u visini od 1,5 % osnovnog osobnog odbitka, umjesto dosadašnjih 2 %, čime se smanjuju troškovi obrtnika i potiče učinkovitiji rad Komore,
• dodatno reguliranje Majstorske škole kao ustanove za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva Hrvatska obrtnička komora, uz mogućnost uključivanja više osnivača. Svrha osnivanja Majstorske škole je omogućavanje brže aktivacije mladih na tržištu rada, kao i unaprjeđenje i moderniziranje cjeloživotnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj,
• uvođenje instituta obiteljskog obrta u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, dodatno će stimulirati uključivanje članova obitelji u obavljanje obrta i nastavka obavljanja istog kao tradicije u obitelji,
• nasljednici obrtnika nakon njegove smrti, ako iskažu volju za nastavak obavljanja obrta, moći će to učiniti bez obveze udovoljavanja posebnom uvjetu stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita pa će time biti olakšano postavljanje privremenog poslovođe do okončanja ostavinskog postupka, što često predstavlja problem, jer nije moguće u datom trenutku pronaći odgovarajuću osobu putem koje bi nastavili s obavljanjem obrta,
• utvrđivanje prava obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine sukladno zakonu koji uređuje mirovinsko osiguranje, kako bismo omogućili dulji ostanak obrtnika na tržištu rada te zadržavanje raznolikosti i kvalitete usluge i proizvoda. Time su obrtnici izjednačeni sa osobama koje su bile zaposlene u tvrtkama i do sada imale to pravo.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je značaj obrta i kroz određene podatke, pa je tako naglasio da je na dan 17. svibnja 2026. godine ukupno aktivno 140 450 obrta, dok ukupno zaposlenih, što samih vlasnika obrta, što zaposlenika ima 247 084, a što je cca 14% zaposlenih u Republici Hrvatskoj.
Predstavnih Hrvatske obrtničke komore je istaknuo da je upravo Hrvatska obrtnička komora (HOK) predlagala provesti izmjene Zakona o obrtu, koji datira iz 2013., s manjim izmjenama iz 2019. i 2020. godine te je zapravo već zastario. Htjeli su dobiti zakon koji će odgovarati današnjem dobu i današnjim potrebama obrtnika. Naglasio je da su kao HOK sudjelovali u radu Radne skupine, ali nisu sve ostvarili što su predlagali. Tražili su ovlast voditi Obrtni registar, rad malih obrtničkih trgovina nedjeljom i nastavak rada u obrtu nakon što obrtnik ode u mirovinu. Obrtni registar bio bi važan, jer bi tako od samog početka bili u kontaktu s novim obrtnicima. Važno im je što je u Zakonu zadržana organiziranost obrta na tri razine.
Naglasio je da imaju 111 udruženja obrtnika i 20 područnih obrtničkih komora uz HOK. U tom sustavu radi oko 220 osoba koje su svakodnevno na raspolaganju svakom obrtniku.
Osvrnuo se na izjavu predstavnika predlagatelja o važnosti obrtništva, no posebno je želio upoznati prisutne s opisom obrtnika koji je dala njemačka savezna ministrica za gospodarstvo, nedavno na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Münchenu, opisavši obrtnike kao one koji ujutro prvi pale svjetla u svojim kućama, a navečer, dok svi ostali večeraju s obitelji obrtnici su još u svojim radionicama.
U djelatnosti trgovine predlagali su propisati ograničenja marži umjesto cijena, jer male obrtničke trgovine ne mogu konkurirati velikim trgovačkim lancima.
Nadalje, nadovezao se je da je cilj Zakona o trgovini bio zaštitu prava radnika. No, oni su kao HOK mogućnost rada nedjeljom predlagali, budući da obrtnici u svojim malim trgovinama rade sami uz pomoć članova obitelji (kvartovske trgovine, trgovine u ruralnim područjima, suvenirnice, trgovci u svetištima i sl., pa smatraju da u ovom slučaju ta prava nebi bila ugrožena.
Posebno je pozdravljena novina koja se odnosi na mogućnost zadržavanja obrta odlaskom u mirovinu.
Predstavnik HOK-a pohvalio je i suradnju sa Ministarstvom gospodarstva.
Predstavnik predlagatelja pojasnio je da je stav resornog Ministarstva da Registar treba ostati u Ministarstvu, budući nijedna komora (npr. Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska poljoprivredna komora i dr.) nemaju registar u okviru samih komora.
Što se tiče rada nedjeljom, zabrana se odnosi i na obiteljske tvrtke koje su slične obrtima, pa analogno tome i uvažavajući stav Ustavnog suda, isto je propisano i za obrte, a sve u cilju postizanja ravnopravnosti.
Predstavnik predlagatelja je također naglasio da u svetištima je rad nedjeljom pokriven sajmenim danima.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 7 (sedam) glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić