Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 26. sjednici održanoj 30. lipnja 2009., razmotrio je Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2009.
Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu strategije raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora da se Strategija energetskog razvoja RH donosi za razdoblje do 2020. godine uzimajući u obzir da je od usvajanja Strategije energetskog razvoja iz 2002. godine do danas, RH postala kandidat za punopravno članstvo u EU, prihvatila Sporazum o energetskoj zajednici, te potpisala i ratificirala Protokol iz Kyota kao i Okvirnu konvenciju UN o promjeni klime. Ciljevi Strategije i prioritetne aktivnosti odnose se na naftu, prirodni plin i ugljen, elektroenergetski sustav, centralizirani toplinski sustav, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. U uvjetima velike nestabilnosti cijena energije na svjetskom tržištu, s projekcijama koje pokazuju da će se potrošnja energije u svijetu povećati za oko 50% do 2030. godine te uzimajući u obzir da danas RH uvozi preko 50% energenata, ova Strategija daje odgovore vezane za sigurnost opskrbe, konkurentnost energetskog sektora i održivi razvoj, koji se razrađuje u skladu s posebnostima RH i njenim nacionalnim interesima. Dobro osmišljena Strategija jedan je od preduvjeta snažnog doprinosa razvoju hrvatskog gospodarstva, pri čemu će predviđena šira uporaba obnovljivih izvora energije utjecati na otvaranje novih radnih mjesta, usvajanje modernih tehnologija i smanjenje potrebnih ulaganja u zaštitu okoliša.
U raspravi koja je uslijedila predstavnici predlagatelja su u odgovoru na postavljena pitanja pojasnili da je u planu izgradnja termoelektrane na ugljen do 2015. godine, a da bi eventualna odluka o izgradnji nuklearne elektrane trebala biti donesena do 2012. Od ukupne količine goriva koje su predviđene za potrošnju u prijevozu do 2020. godine, 10% bi trebalo biti iz domaćih obnovljivih izvora energije. Vezano uz zastupljenost domaće nafte u ukupnoj potrošnji pojašnjeno je da RH sa svojim izvorima pokriva oko 20% ukupne potrošnje nafte, pa se ostatak nafte uvozi. Uzimajući u obzir da se putem termoelektrana dobiva šest puta više energije od hidroelektrana, postavljeno je pitanje hoće li taj omjer utjecati na povećanu emisiju plina CO2 i ugroziti prihvaćene kriterije preuzete Kyoto protokolom. U odgovoru je istaknuto da bi emisija CO2 iz novih termoelektrana zbog uvođenja novih tehnologija bila značajno smanjena i u granicama preuzetih obveza.
Nakon provedene rasprave Odbor je s 8 glasova „za“ i 1 glasom „uzdržanim“ odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
Prihvaća se Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina prof.dr.sc. Dragana Kovačevića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Dragan Kovačević