Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 27. srpnja 2009., razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, Opći i Posebni dio, s pripadajućim prilozima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009.
Odbor je, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna, s pripadajućim prilozima, raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora o osnovnim makroekonomskim okvirima, prihodima i rashodima te procjenom ukupnog manjka Državnog proračuna za 2009. godinu. U uvjetima pada gospodarske aktivnosti diljem Europe i svijeta i u Hrvatskoj je došlo do pada stope gospodarskog rasta kao posljedice pada potrošnje, industrijske proizvodnje, građevinarstva i robne razmjene. Tako je kao posljedica prelijevanja financijske krize na hrvatsko gospodarstvo došlo do realnog pada domaćeg bruto proizvoda od 6,7% u prvom tromjesečju 2009. godine. Smanjenje ekonomske aktivnosti u 2009. godini utjecalo je u prvoj polovini ove godine na pad industrijske proizvodnje od 10,2% na međugodišnjoj razini. U prvih pet mjeseci trgovina na malo ostvarila je realno smanjenje od 17%, a broj turističkih noćenja smanjen je za 9,4%. Robni izvoz zabilježio je međugodišnje smanjenje od 15,5% dok je smanjenje robnog uvoza iznosilo 25,5%. Mjerena indeksom potrošačkih cijena, inflacija je u prvoj polovici 2009. godine iznosila 3,3%. Navedeni pokazatelji su uvjetovali očekivano realno smanjenje bruto domaćeg proizvoda od 4,5%.
Navedeni makroekonomski pokazatelji uz recentna kretanja globalne gospodarske aktivnosti uvjetovali su novi plan prihoda Državnog proračuna za 2009. godinu u iznosu od 111,2 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 1,4 milijarde kuna u odnosu na ranije planirano. Porezni prihodi, koji su najznačajniji prihod proračuna, planirani su u iznosu od 60,3 milijarde kuna, što u odnosu na plan predstavlja povećanje od 1,3 milijarde kuna.
Kretanja poreznih prihoda uvjetovana su očekivanom ekonomskom aktivnošću do kraja godine te očekivanim fiskalnim učincima izmjene stope PDV-a, izmjene posebnih poreza na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove te uvođenja novog oblika posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke. Pri tome najveće povećanje bilježe prihodi od PDV-a (502 milijuna kuna u odnosu na raniji plan), čime dosežu iznos od 36,8 milijardi kuna. Razlog planiranog navedenog povećanja je prvenstveno povećana stopa poreza (od 22 na 23%). Prihodi od poreza na dobit planirani su u jednakom iznosu od 9,6 milijardi kuna, a također su ostali nepromijenjeni planirani prihodi od poreza na imovinu u iznosu od 596,4 milijuna kuna. Na razini ranije utvrđenog plana ostali su i planirani prihodi od poreza na dohodak u iznosu od 1,6 milijardi kuna.
Prihodi od trošarina bilježe povećanje od 30,5 milijuna kuna u odnosu na prvobitni plan i iznose 8 milijardi kuna. Ostali prihodi od poreza predviđeni novim planom za 2009. godinu iznose 755 milijuna kuna i rezultat su novog Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke koji bi trebao biti na snazi do 31. prosinca 2010. godine. Najveći prihod Državnog proračuna uz poreze, a to su doprinosi, ostaju na razini prvotno planiranih 40,8 milijardi kuna.
Ukupni rashodi Državnog proračuna planirani ovim rebalansom definirani su na razini od 120,5 milijardi kuna što je za 260,5 milijuna kuna manje od proračuna nakon drugog rebalansa, a ukopno smanjenje rashoda proračuna u 2009. godini iznosi 6,5 milijardi kuna.
Ukupni planirani iznos predviđen za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ostao je na istoj razini koja je predviđena prethodnim rebalansom proračuna.
Odbor i dalje, s obzirom na cijenu kapitala i visinu kamatnih stopa komercijalnih banaka i na domaćem i na inozemnim financijskim tržištima, naglašava jačanje uloge HBOR-a u poticanju poduzetništva i potpori izvozu.
U raspravi, kao i tijekom zadnjeg rebalansa, dana je potpora Vladi da sama, bez novog aranžmana s MMF-om smanji proračunsku potrošnju i stabilizira državne financije.
Hrvatska ima dovoljno i potencijala i odlučnosti da potrebne rezove napravimo sami uz maksimalnu socijalnu osjetljivost.
Najava devalvacije kune s kojom se špekulira u stručnoj javnosti, a koju neki povezuju s možebitnim aranžmanom s MMF-om nosi tri ozbiljna rizika:
a) Za građane koji su korisnici stambenih i različitih potrošačkih kredita s valutnom klauzulom, a to je danas u Hrvatskoj veliki broj, bio bi to žestoki socijalni udar kojeg država, posebice u situaciji nužnosti kresanja državne potrošnje ne bi mogla amortizirati.
b) Pad vrijednosti kune značio bi automatski i pad kreditnog rejtinga zemlje, sa svim dugoročnim posljedicama na cijenu kapitala, investicije i zaposlenost.
c) Pad vrijednosti kune u situaciji ekonomske krize bio bi generator inflacije.
Tijekom rasprave, s obzirom na novinske napise i špekulacije u javnosti o tome da uprave javnih poduzeća prikrivaju stvarno stanje i ne plaćaju dobavljačima, ponovno je kao i kod zadnjeg rebalansa istaknuta važnost urednog plaćanja gospodarskim subjektima kako država ne bi bila uzrok nelikvidnosti gospodarstva i unutarnjeg duga. U tom kontekstu pozdravljeno je održavanje sastanka u Vladi predstavnika HUP-a i Vlade oko koordiniranog praćenja i rješavanja ovog problema.
Kao jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva istaknuto je: 1.Nepovoljna struktura i odnos zaposlenih u gospodarstvu, umirovljenika i zaposlenih u javnim i državnim službama i 2. preveliki administrativni aparat (posebice veliki broj općina i gradova) koji opterećuje cijenu rada.
Naime, danas je u Hrvatskoj odnos umirovljenika i onih koji rade 1/1,31 odnosno 1.518.000 zaposlenih na 1.155.000 umirovljenika i taj broj nažalost raste, mjesečno po stopi od 1,5 do 2%. Od 1. siječnja 2009. do danas zabilježen je porast i to od 1.148.000 na 1.159.000, odnosno oko 1.500 novih umirovljenika svaki mjesec.
Na kraju, u raspravi je istaknuta nužnost još snažnijeg ulaganja u gospodarstvo, jer Hrvatsku iz ove situacije može izvući samo poduzetništvo i snažni gospodarski rast.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 1 „uzdržan“ i 2 „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2009. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2009. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin prof. dr. sc. Dragan Kovačević, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Dragan Kovačević