Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 13. srpnja 2009., razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, Opći i Posebni dio, s pripadajućim prilozima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2009.
Odbor je, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna, s pripadajućim prilozima, raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora o osnovnim makroekonomskim pokazateljima, prihodima i rashodima te procjenom ukupnog manjka Državnog proračuna za 2009. godinu. Negativna ekonomska kretanja i financijska kriza u svijetu koja se prelila i na hrvatsko gospodarstvo, očitovala se u realnom padu brutto domaćeg proizvoda od 6,7% u prvom tromjesečju 2009. godine. Smanjenje ekonomske aktivnosti u 2009. godini utjecalo je u razdoblju od siječnja do svibnja na pad industrijske proizvodnje od 9,4% na međugodišnjoj razini, trgovina na malo ostvarila je realno smanjenje od 17%, a broj turističkih noćenja smanjen je za 9,4%. Robni izvoz zabilježio je međugodišnje smanjenje od 15,5% dok je smanjenje robnog uvoza iznosilo 25,5%. Mjerena indeksom potrošačkih cijena, inflacija je u prvih pet mjeseci iznosila 3,6%. Navedeni pokazatelji su uvjetovali očekivano realno smanjenje brutto domaćeg proizvoda od 4,5%.
Navedeni makroekonomski pokazatelji uz recentna kretanja globalne gospodarske aktivnosti uvjetovali su novi plan prihoda Državnog proračuna za 2009. godinu u iznosu od 109,8 milijardi kuna što je smanjenje od 6,8 milijardi kuna u odnosu na dosadašnji plan (116,6 mlrd kuna). Porezni prihodi, koji su najznačajniji prihod proračuna, planirani su u iznosu od 59,1 milijardu kuna, što u odnosu na plan predstavlja smanjenje za 5,7 milijardi kuna. Pri tome najveći pad prihoda od 10,2% bilježi porez na dodanu vrijednost (4,1 milijarda kuna) i prihodi od trošarina od 738 milijuna kuna, odnosno 8,5%. Istovremeno se planirani rashodi Državnog proračuna za 2009. godinu smanjuju sa 121,6 milijardi na 120,8 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 780,6 milijuna kuna ili 0,6% . Iz navedenog je vidljivo da planirani manjak Državnog proračuna odnosno proračunski deficit konsolidirane države (10,9 mlrd. - proračun i 0,4 mlrd. - izvanproračunski korisnici) za 2009. godinu iznosi 11,3 milijardi kuna, što predstavlja 3,3% procijenjenog BDP-a. .
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva bilježi 3,86% povećanje financijskih sredstava u odnosu na dosadašnji plan. Tako je plan za 2009. godinu bio 37,285 milijardi kuna, a plan predviđen ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna utvrđen je u iznosu od 37,353 milijardi kuna, što čini povećanje od 68,378 milijuna kuna. Preraspodjelom unutar Ministarstva, najveće planirano indeksno povećanje za 2009. godinu odnosi se na Hrvatski zavod za zapošljavanje (16,18%), dok su prema predlagatelju, sredstva za poticanje poduzetništva zadržana na postojećoj razini.
U raspravi su članovi Odbora istaknuli da je štednju neophodno provesti u svim segmentima proračuna, no da je s druge strane radi prevladavanja recesije i izlaska iz gospodarske situacije u kojoj se našla i Hrvatska, neophodno očuvati one pozicije u proračunu koje su usmjerene na poticanje gospodarstva i poduzetništva. Posebno je, s obzirom na cijenu kapitala i visinu kamatnih stopa komercijalnih banaka i na domaćem i na inozemnim financijskim tržištima, naglašena uloga HBOR-a u poticanju poduzetništva i potpori izvozu.
Također, u raspravi je istaknut i problem neplaćanja, posebice javnih poduzeća, što zahtijeva bilanciranje svih ugovorenih obveza države te stvaranja pretpostavki u Proračunu za prioritetno izmirenje dugovanja kako država ne bi bila generator neplaćanja. Odbor je upozorio na činjenicu da je udio poslovnih aktivnosti države u BDP-u preko 40% odnosno da je iznimno značajan udio države u poslovnim transakcijama, zbog čega postoji nužnost pravovremenog servisiranja svih ugovornih obveza radi sprječavanja nelikvidnosti gospodarskih subjekata.
Odbor drži da je ovaj rebalans Proračuna samo uvod u radikalniji rebalans te pozdravlja najavu Vlade da bi on trebao uslijediti već krajem srpnja. Ključne su dvije stvari koje trebaju biti odrednica novog rebalansa: 1. treba zadržati financiranje onih investicija koje daju brze efekte kroz novo zapošljavanje i dobit gospodarstva i 2. osigurati socijalna prava, ali samo za najugroženije skupine. Tu svakako treba koristiti i mogućnost implementacije OBI-ja kako bi socijalna prava i različite beneficije dobivali socijalno najugroženiji i kako bi se spriječile zlouporabe i manipulacije.
Odbor pozdravlja odlučnost Vlade da bez angažmana MMF-om, mjerama fiskalne i sveukupne gospodarske politike kao i monetarne politike HNB-a očuva makroekonomsku stabilnost te i ovim i najavljenim rebalansom smanji državnu potrošnju i kao jednom od antirecesijskih mjera stvori pretpostavke za što brži izlazak iz krize.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova „za“ i 1
„uzdržanim“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti d o n o š e n j e
IZMJENA I DOPUNA
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE
ZA 2009. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2009. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2009. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin prof. dr. sc. Dragan Kovačević, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Dragan Kovačević