.png)
Zagreb – U organizaciji zastupnice Kluba zastupnika Hrvatske seljačke stranke i Radničke fronte (HSS-RF) Katarine Peović u utorak je u Saboru održan okrugli stol s temom „Digitalne platforme i Zakon o radu“ na kojem je zaključeno kako digitalne platforme moraju biti poslodavac sa svim pravnim odgovornostima, radnici digitalnih platformi zaštićeni Zakonom o radu, a sama aplikacija treba biti transparentna.
Uvodno je zastupnica Peović kazala da je prikriveno zapošljavanje problem u cijeloj Europskoj uniji, ali nigdje situacija nije takva da su radnici zaposleni preko agregatora, odnosno posrednika. - Preko agregatora su digitalne platforme amnestirane svake odgovornosti, kazala je Peović.
Predstavnik Inicijative zajednice Wolt dostavljača Silvio Šimić podsjetio je da je inicijalna ideja prosvjeda bila poboljšanje odnosa platformskih radnika i Wolta, ali tijekom pregovora uočilo se da je problem veći i širi, točnije da je problem u zakonu. – Zakonski digitalna platforma nema odgovornost i to bi trebalo mijenjati. - Platformski rad je u sivoj zoni zbog agregatora, zaključio je.
Istaknuo je kako posao dostavljača ima puno pozitivnih strana. – Sami smo ga izabrali i htjeli bismo da se uvjeti poboljšaju na zadovoljstvo svih strana, rekao je.
Upoznao je sudionike tribine s činjenicom da se konverzija kune u euro iskoristila za smanjenje cijene rada pa tako od 1. siječnja 2023. radnici moraju raditi puno više za manji ili isti iznos plaće.
Tomislav Kiš iz Novog sindikata upozorio je da je Zakon dopustio da se u odnos država-radnik-poslodavac doda i četvrti dionik – agregator – koji je višak.
Svoje uvodno izlaganje zaključio je apelom svim građanima i vladajućima:“ Za zdravlje države, društva i zakonodavstva, hrvatsko društvo ne bi smjelo dopuštati suvremene robove. Okrenite se radniku, okrenite se hrvatskom čovjeku!“
Docent Pravnog fakulteta Viktor Gotovac iznio je podatke o transformaciji zakonodavstva u smjeru uređivanja područja platformskog rada, ali i istaknuo da Hrvatska, dok u mnogim stvarima kasni, u nekima i brza. Smatra da je u Zakon o radu uvršten i „alibi propis“ te da bi agregatori trebali imati konkretan pravni oblik. – Država ovdje eksplicitno zakazuje i zanemaruje interes koji je širi od plaće i važniji za državu, a to je mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kazao je. Zaključio je da zloupotrebljavamo radnike kojih je ionako premalo. - Racionalno je tražiti da ti bude dobro, država je tu da kaže što može, što ne može, da regulira, istaknuo je.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja rekla je da se njima nije javio nijedan platformski radnik s konkretnom pritužbom te ih pozvala da to učine. Ured pučke pravobraniteljice u javnom savjetovanju predložio je solidarnu odgovornost kako se digitalne platforme ne bi mogle izuzimati te tako bile poslodavac u pravom i pravnom smislu riječi.
Jelena Ostojić s Katedre za sociologiju Filozofskog fakulteta proučavala je platformski rad u sklopu šire teme prekarnog rada. Uočila je da su uspješno zaobiđene sve regulative i takav se rad preko posrednika očekivano proširio. – Koja je svrha agregatora? Jedna: prikrivanje poslodavca. Drugdje nije prošlo, ali u Hrvatskoj je. Jedan od signala da je Wolt poslodavac je i to što su se radnici obratili upravo njima sa zahtjevima, rekla je Ostojić. Također je upozorila da bi se tzv. stavljanje na raspolaganje i čekanje trebalo smatrati neplaćenim radom.
Procjena je da čak 80 posto platformskih radnika radi preko agregatora. Bitka za zakonsku formulaciju ovog odnosa i micanje agregatora iz računice trebao bi biti samo početak prave radničke borbe za prava.