Zagreb – U povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja te zbog zabrinjavajućeg porasta broja različitih oblika nasilja, Odbor za obitelj, mlade i sport je u srijedu održao tematsku sjednicu o prevenciji i suzbijanju nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Cilj sjednice je da se konstruktivnom raspravom, uz sudjelovanje i drugih tijela državne uprave zaduženih za suradnju na temelju Sporazuma o međuresornoj suradnji i koordinaciji u području sprječavanja nasilja i drugih ugrožavajućih ponašanja na lokalnoj razini, osnaže napori u borbi protiv svih oblika nasilja nad djecom i među djecom i mladima, ali i detektiraju slabe karike u sustavu zaštite djece od vršnjačkog nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama te predlože rješenja za njihovo unaprjeđenje.
- Nažalost smo i u ovoj školskoj godini bili svjedoci različitih oblika vršnjačkog nasilja, istaknula je uvodno predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović te nastavila da je Odbor u nekoliko navrata raspravljao s nadležnim resornim tijelima državne uprave, stručnjacima i predstavnicima civilnog društva o aktualnim pitanjima vezanim uz tu izuzetno važnu i složenu temu.
- Danas se sve promijenilo, živimo u vrijeme kada online nasilje traje 24 sata dnevno, rekla je Vučemilović te pozvala uvodničare da otvore raspravu svojim izlaganjima.
O nasilju u školama govorila je specijalistica opće psihijatrije i subspecijalistica dječje i adolescentne psihijatrije i forenzičke psihijatrije, prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig-Ćurković, skrenuvši pozornost na činjenicu kako, nažalost, mladi danas smatraju da je takav oblik ponašanja društveno poželjan. Isto tako, naglasila je da društvo općenito postaje sve više apatično, nedovoljno angažirano i ne zna pravovremeno odgovoriti na problem nasilja.
- Značajno smo narušili sve autoritete, upropastio nas je permisivni stil odgoja, djecu smo osnažili na krivi način, rekla je izvanredna profesorica Dodig-Ćurković nadalje istaknuvši i problem da se često i roditelji samostalno te nestručno uključuju u rješavanje slučaja putem medija, što je neprihvatljivo. Nastavno je dodala da se stručnjaci u sustavu često osjećaju obeshrabreno i nemoćno, no unatoč tome ne treba posustati nego se s djecom treba intenzivno baviti. Ona rješenje problema vidi u prevenciji.
Kad je riječ o zaštiti djece na internetu, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak je istaknuo nedavno priopćenje EUROPOL-a kojim upozoravaju kako se sve više djece vrbuje putem interneta, odnosno online igrica, platforma za čavrljanje, društvenih mreža i slično.
- Prema službenim podacima od prošle godine u Hrvatskoj postoji 10900 kaznenih djela na štetu djece, rekao je Ramljak te podsjetio da jedan predator na internetu ne vrbuje samo jedno dijete, nego nekoliko desetaka djece, pa i više. Nadalje je istaknuo da danas gotovo da nema oblika nasilja koje ne uključuje uporabu tehnologije.
- Porazni su rezultati istraživanja koje je nedavno provedeno među srednjoškolcima, a koje ukazuje između ostalog i na to da se žrtve seksualnog uznemiravanja putem interneta vrlo rijetko obrate za pomoć, kazao je voditelj Centra Ramljak te zaključio da je pružanje psihosocijalne pomoći nužno i treba biti što dostupnije. O zabrinjavajućem trendu porasta nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama govorila je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. - Prema raspoloživim podacima iz Izvješća za 2024., koje je u izradi, nasilje u školi je u porastu za oko 60 posto u odnosu na 2023., vršnjačko nasilje je u porastu od 44 posto, a ono što posebno zabrinjava je porast nasilja odraslih osoba prema djeci u školi od 147 posto, istaknula je pravobraniteljica.
Kada djecu pitamo što misle, pravobraniteljica naglašava da ona često govore o verbalnom, vršnjačkom nasilju u stvarnom svijetu na koje odrasli najčešće ne reagiraju, pri tom misleći i na roditelje i na školu. - Djeca nas upozoravaju i na zbunjujuće poruke odraslih u školi: da nasilje treba prijaviti, a onda nakon što ga prijave, redovito nema odgovora, rekla je Pirnat Dragičević te nastavila da djeca često pate u tišini.
Svjestan zajedničke odgovornosti u sustavu, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Momir Karin prisutne je izvijestio o radu Ministarstva na prevenciji i suzbijanju nasilja. Istaknuo je dobre propise u smislu Zakona, pravilnika, protokola koji nažalost u provedbi nisu do kraja primijenjeni, te je kao dobru praksu spomenuo Javni poziv za financiranje preventivnih projekata osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova, kojeg Ministarstvo raspisuje svake školske godine.
Osim toga, ravnatelj Karin je govorio i o problemima s kojima se susreću prilikom postupka osvrćući se na roditelje koji nemaju razumijevanja za drugu djecu te koji imaju krivu percepciju da se ništa ne radi u rješavanju, pri tom naglasivši da u sustavu postoji više od 35 tisuća djece sa rješenjima o primjerenom obliku obrazovanja.
U nastavku sjednice otvorena je rasprava. Sudionici su ukazali da je suradnja između nadležnih ustanova nezadovoljavajuća te da nedostaje dovoljan broj stručnih kadrova. - Sustav reagira tek nakon što slučaj eskalira do kritične točke, rečeno je na sjednici. Govornici su se složili da je djeci potrebno poslati nedvosmislenu poruku - da je svaki oblik nasilja neprihvatljiv. Isto tako, treba raditi na osvješćivanju i edukaciji roditelja, no trebaju se promijeniti i odnosi u školama.
- Ono što mi je osobito drago je da osjetim pomak, u međuresornoj suradnji, prepoznavanju i suočavanju s problemom i radu na prevenciji koja je ključna, zaključila je predsjednica Odbora Vučemiliović te zahvalila sudionicima na konstruktivnoj raspravi.
Integralnu snimku sjednice možete pogledati na poveznici: https://www.youtube.com/live/Dbh1fIYATDc