Zagreb - Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i potpredsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Marko Pavić, kao domaćin svečanosti obilježavanja 30. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Vijeću Europe, pozdravio je uvažene goste koji su svojim doprinosom na različitim razinama sudjelovanja obilježili značajne trenutke primanja Hrvatske u članstvo Vijeća Europe 6. studenoga 1996. godine.
Pavić je naglasio da je pristupanje Vijeću Europe predstavljalo važnu međunarodnu potvrdu hrvatske neovisnosti i opredijeljenosti za europski put. Istaknuo je kako je prije 30 godina Hrvatska trebala pomoć i solidarnost na svome europskom putu, a danas je međunarodno priznata država i članica globalnih i europskih međunarodnih organizacija te pružateljica pomoći državama u regiji. Posebno je izdvojio značaj parlamentarne dimenzije koja je tada, ali i danas izrazito aktivna u radu Skupštine i oblikovanju europskih politika.
Istaknuo je doprinos hrvatskih predstavnika europskim institucijama, hrvatsko predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe 2018. godine te mandat Marije Pejčinović Burić na dužnosti glavne tajnice Vijeća Europe od 2019. do 2024. godine. Potvrdio je trajnu predanost Hrvatske europskoj suradnji, zaštiti ljudskih prava i demokratskih vrijednosti.
Gostima se obratila državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, kao izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova, istaknuvši kako je članstvo u Vijeću Europe predstavljalo važan korak u međunarodnoj afirmaciji Hrvatske i njezinu opredjeljenju za europske vrijednosti, demokraciju, vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava. Posebno je naglasila uloge Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i Europskog suda za ljudska prava u jačanju pravne države i zaštiti prava pojedinaca. Ujedno je izrazila zahvalnost svim hrvatskim dužnosnicima, zastupnicima, diplomatima i stručnjacima koji su tijekom proteklih trideset godina pridonijeli djelovanju Hrvatske u Vijeću Europe.
Gostima se obratio i posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Mate Granić, kao izaslanik predsjednika Vlade, koji se osvrnuo na ključne događaje koji su prethodili međunarodnom priznanju Hrvatske i njezinu pristupanju Vijeću Europe. Istaknuo je odluku o hrvatskoj suverenosti unatoč tadašnjoj međunarodnoj potpori očuvanju Jugoslavije, obranu zemlje, međunarodno priznanje 15. siječnja 1992. godine i primanje u članstvo u Ujedinjenim narodima. Naglasio je i važnost vojno-redarstvene operacije Oluja, Daytonskog sporazuma i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Zaključno je istaknuo da su snažni diplomatski napori stvorili preduvjete za pristupanje Vijeću Europe. Članstvo je ocijenio ostvarenjem važnog strateškog cilja Hrvatske i potvrdom njezina opredjeljenja za europske demokratske vrijednosti, ljudska prava i slobode.
U nastavku svečanosti održana je panel rasprava koju je moderirao Marko Pavić na temu „Od pristupanja do partnerstva: Hrvatska i Vijeće Europe kroz tri desetljeća“ u kojoj su sudjelovali članica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Zdravka Bušić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić, bivša voditeljica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Mirjana Ferić-Vac i prvi stalni predstavnik Republike Hrvatske pri Vijeću Europe Vladimir Matek.
Članica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Zdravka Bušić prisjetila se rada Izaslanstva u procesu pristupanja Hrvatske Vijeću Europe, istaknuvši zajedništvo svih zastupnika i predanost zajedničkom cilju unatoč različitim političkim opredjeljenjima. Naglasila je doprinos voditelja Izaslanstva Žarka Domljana i ostalih članova Izaslanstva te njihovu suradnju u pripremi nastupa i odgovora na izazove s kojima se Hrvatska suočavala u međunarodnom predstavljanju, čime su pridonosili boljem razumijevanju Hrvatske među državama članicama te razvijali važna međunarodna prijateljstva.
Posebno je istaknula posjet predsjednice Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Leni Fischer Vukovaru, koji je pridonio međunarodnoj vidljivosti stradanja grada i hrvatskog iskustva rata. Zaključno je naglasila da su zajednički rad, osobni kontakti i predanost predstavljanju Hrvatske bili važan doprinos njezinu međunarodnom položaju i uspješnom uključivanju u europske institucije.
Posebni savjetnik predsjednika Vlade i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić istaknuo je tadašnju izvrsnu suradnju Izaslanstva Sabora s Ministarstvom vanjskih poslova te naglasio da su vojno-redarstvena operacija Oluja i završetak rata u Bosni i Hercegovini stvorili uvjete za ulazak Hrvatske u završnu fazu pristupanja Vijeću Europe. Govorio je o ključnim pitanjima u pregovorima i ispunjavanju 23 zahtjeva, za što su bile potrebne dodatne političke i institucionalne garancije. Naglasio je da je pristupanje Vijeću Europe bilo rezultat zajedničkog rada i nadilaženja stranačkih razlika te da je ostvarenje tog cilja izazvalo ponos i zadovoljstvo svih uključenih.
Istaknuo je da je pristupanje Hrvatske Vijeću Europe bilo jedan od ključnih koraka na putu prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u. Izrazio je zadovoljstvo i ponos zbog današnjeg utjecaja Hrvatske u institucijama Europske unije te naglasio da je, unatoč problemima s kojima se Unija suočava, Europa prirodni politički i vrijednosni dom Hrvatske. Osvrćući se na proteklih trideset godina, istaknuo je važnost sagledavanja prijeđenog puta i postignutog napretka.
Bivša voditeljica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Mirjana Ferić-Vac također je istaknula važnost zajedništva i intenzivne suradnje Izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe tijekom razdoblja praćenja ispunjavanja preuzetih obveza, s obzirom na zahtjevan proces koji je obuhvaćao usklađivanje zakonodavstva i djelovanja institucija u području ljudskih prava, medijskih sloboda, prava nacionalnih manjina te regionalnih i kulturnih pitanja. Posebno je istaknula da je hrvatsko izaslanstvo djelovalo koordinirano, nadilazeći stranačke razlike, te da nije bilo usmjereno samo na predstavljanje Hrvatske nego i na aktivno sudjelovanje u raspravama o širim europskim i međunarodnim temama.
Kao svoje osobne prioritete istaknula je ispunjavanje obveza prije podnošenja zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji te jačanje parlamentarizma. Posebno je zahvalila stručnoj službi Hrvatskoga sabora na potpori i suradnji, naglasivši da je zajednički rad pridonio ugledu Hrvatske u Vijeću Europe i drugim međunarodnim institucijama. Zaključno je izrazila ponos zbog mogućnosti sudjelovanja u tom procesu te uvjerenje da Hrvatska treba aktivno pridonositi razvoju europskih institucija i demokratskih vrijednosti.
Prvi stalni predstavnik Republike Hrvatske pri Vijeću Europe Vladimir Matek istaknuo je stratešku važnost pristupanja Vijeću Europe za međunarodno priznanje Hrvatske i uspostavu europskih demokratskih standarda. Posebno je izdvojio posjet glavne tajnice Vijeća Europe Catherine Lalumière Hrvatskoj 1992. godine, njezine razgovore s hrvatskim državnim vrhom i predstavnicima nacionalnih manjina te posjet Turnju, kao i njezin dolazak u Dubrovnik tijekom rata, čime je iskazala solidarnost s hrvatskim stanovništvom. Naglasio je i važnost neformalnih diplomatskih kontakata, zaključivši da su politički angažman, osobni kontakti i međunarodna solidarnost imali važnu ulogu u hrvatskom putu prema članstvu u toj organizaciji.
Napomenuo je da je Hrvatska u procesu pristupanja imala snažnu potporu susjednih država, civilnog društva, oporbenih stranaka i predstavnika nacionalnih manjina. Posebno je istaknuo jedinstvo Izaslanstva Sabora, koje je, unatoč unutarnjim političkim razlikama, zajednički zastupalo nacionalne interese i zagovaralo članstvo kao priliku za unapređenje demokratskih standarda i rješavanje otvorenih pitanja. Zaključno je naglasio važnost uloge Vijeća Europe u zaštiti zajedničkih europskih vrijednosti i demokratskih standarda.
U panel se video obraćanjem uključio i bivši voditelj Izaslanstva Davor Ivo Stier, naglasivši da je pristupanje Hrvatske Vijeću Europe prije trideset godina bilo važan događaj za mladu hrvatsku državu i demokraciju te početak njezina puta prema europskim integracijama. Istaknuo je važnost Vijeća Europe u očuvanju mira i međunarodnog poretka u uvjetima aktualnih sigurnosnih izazova, osobito ruske agresije na Ukrajinu. Napomenuo je da ljudsko dostojanstvo, zaštita ljudskih prava, vladavina prava i demokratske vrijednosti moraju ostati temelji europskog poretka te pozvao na aktivnu ulogu Hrvatske u daljnjem radu Vijeća Europe.