Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici, održanoj 21. listopada 2022. godine, Konačni prijedlog zakona  o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, drugo čitanje, P.Z.E. br. 277, koji  je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  5. listopada 2022. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovim Zakonom  u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća, od 20. lipnja 2019. godine. Cilj Direktive je stvaranje učinkovitog okvira kojim se olakšava pristup financijskim informacijama i informacijama o bankovnim računima nadležnim tijelima u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istrage ili progona teških kaznenih djela. Zakonom se određuju  nadležna tijela (Ministarstvo unutarnjih poslova, Državno odvjetništvo, Porezna uprava i Carinska uprava) te se propisuje razmjena informacija nadležnih tijela s Uredom za sprječavanje pranja novca. Omogućava im se izravan pristup informacijama o bankovnim računima sadržanim u Jedinstvenom registru računa kojeg vodi Financijska  agencija. U cilju praćenja učinkovitosti provedbe Zakona putem statističkih podataka jednom godišnje izvještava se  Europska komisija i Vlada Republike Hrvatske, a Vlada Hrvatski sabor.
Razlike koje su predložena između dva čitanja Zakona posljedice su prihvaćenih prijedloga Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora te rasprave provedene u Hrvatskom saboru, a u osnovi se odnose na pristup informacijama iz Jedinstvenog registra računa službena osoba nadležnog tijela, putem vjerodajnice visoke razine sigurnosti i provjere zapisa o pristupu informacijama, putem aplikativne podrške dorađena je odredba kojom se propisuje izvještavanje Europske komisije, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora. Isto tako, dorađena je odredba u pogledu definicije povezanih predikatnih djela.

    U raspravi je postavljeno pitanje o mogućim proširenim ovlastima državnih institucija na temelju ovoga Zakona te o zaštititi građana Republike Hrvatske. Navedeno je da  država ima pristup podacima o građanima preko Porezne uprave. U vrijeme dok traje postupak provjere, građanin ne bi o tome trebao imati saznanja. Poslije provjere i završetka istrage nevini građani bi se trebali obavijestiti da je netko pristupao njegovim podacima.
    Odgovoreno je da u Zakonu nema puno novoga što se tiče ovlasti državnih tijela Republike Hrvatske. Ovdje je u pitanju usklađivanje sa Direktivom EU 2019/1153  Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila koje olakšavaju uporabu financijskih i drugih informacija o svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i progona teških kaznenih djela. Utvrđeno je pravilo teških kaznenih dijela te se popis istih nalazi u prilogu kod kojih se želi ubrzati razmjena informacija kod država članica Europske unije. Primjerice tako nadležno tijelo iz Njemačke može zatražiti određenje podatke od tijela u Republici Hrvatskoj, te na taj način doći do određenih saznanja. Također u startu svaka osoba se ne može smatrati prijestupnikom, već za to postoji sustav sigurnosnih provjera i certifikata kod zapošljavanja. Nadalje je odgovoreno da u članku 14. Zakona obuhvaćena obrada osobnih podataka u pravilu zaštite fizičkih osoba. Pravo ispitanika na pristup podacima koje obrađuju nadležna tijela u okviru provedbe ovoga Zakona može se ograničiti u onoj mjeri i u onom trajanju u kojem takvo djelomično ili potpuno ograničavanje čini neophodnu i proporcionalnu mjeru uz poštovanje temeljnih prava i zakonitih interesa ispitanika.
    U raspravi je navedeno da u Zakonu nema odredbe o nadzoru Državnog inspektorata, koji neće imati uvid i nadzor na tim provjerenim računima. Odgovoreno je da Zakon ima težište isključivo na povredi teških kaznenih djela. Direktiva je iz 2019. godine. Podacima može pristupiti Ministarstvo unutarnjih poslova, Porezna uprava i Carinska uprava te nema potrebe za širenjem na druga tijela.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu
sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela                                                                                                                                                                                                   

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.