Zagreb – Neformalna skupina saborskih zastupnika „Zastupnici u borbi protiv raka“ održala je u četvrtak sastanak na kojem su raspravljani i analizirani trendovi i stanje zdravstvene zaštite na području prevencije, dijagnosticiranja, liječenja i praćenja ishoda liječenja od raka u Hrvatskoj. Osim saborskih zastupnika bili su nazočni i stručnjaci s područja onkologije i javnog zdravstva, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu te predstavnici civilnih udruga.
- Svake se godine u posljednjem tjednu svibnja obilježava Europski tjedan borbe protiv raka, a ovom sjednicom ćemo taj tjedan ponovno obilježiti i mi, „Zastupnici u borbi protiv raka“ Hrvatskoga sabora, kazala je na početku sastanka predsjednica skupine Renata Sabljar-Dračevac.
- Europski tjedan borbe protiv raka, kampanja je koju jednom godišnje provodi Savez europskih liga protiv raka, a tijekom toga tjedna, različite organizacije, kreatori politika i šira javnost sudjeluju u aktivnostima vezanim za podizanje svijesti o prevenciji raka, pristupu liječenju i podršci pacijentima i preživjelima od raka, pojasnila je Sabljar-Dračevac.
Podsjetila je kako su prošle godine, u sklopu obilježavanja ovog tjedna, hrvatski zastupnici u EU parlamentu Romana Jerković i Tomislav Sokol, koji su ujedno i članovi posebnog Odbora za borbu protiv raka EP-a, predstavili saborskim zastupnicima Europski plan za borbu protiv raka. Tom prigodom istaknuta su značajna sredstva koja je Europska unija osigurala za njegovu provedbu u iznosu od četiri milijarde eura, od čega 146,9 milijuna eura za 2022. te 105,6 milijuna eura samo za promociju zdravlja i poboljšanje zdravstvene pismenosti.
- Hrvatska, na žalost, zauzima visoko mjesto na ljestvici smrtnosti od zloćudnih bolesti u EU i suočava se s vrlo niskom stopom preživljavanja, visokom incidencijom i većim mortalitetom onkoloških pacijenata od većine članica Europske unije, upozorila je Sabljar-Dračevac.
Dodala je kako je Hrvatski sabor 2009. donio Rezoluciju o borbi protiv zloćudne bolesti u kojoj je istaknuto da će se donijeti plan za borbu protiv raka u godinu dana, no ipak, trebalo je proći punih 11 godina da se napokon donese sveobuhvatni nacionalni strateški okvir protiv raka. - Usvajanjem Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, 15. prosinca 2020., Hrvatska se pridružila zemljama koje imaju nacionalnu strategiju protiv raka, kazala je Sabljar-Dračevac.
Nazočnima je podatke o zdravstvenoj zaštiti u području raka u Hrvatskoj, a u kontekstu podataka Europskog registra nejednakosti te ciljeva Europskog plana za borbu protiv raka i Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030., prezentirao predstojnik Instituta za klinička medicinska istraživanja i nastavu pri KBC-u Sestara milosrdnica, prof.dr.sc. Nikola Đaković.
- Izazovi našeg zdravstvenog sustava su brojni, kazao je prof. Đaković, a jedan od njih na području raka je razlika u troškovima između Hrvatske i Europe, pri čemu je naveo kako Hrvatska ima čak za 11 posto veće indirektne troškove od prosjeka u EU, a koji su nastali zbog velike stope smrtnosti i smanjene produktivnosti zbog bolovanja, dok su direktni troškovi, poput troškova lijekova i medicinskih postupaka puno manji.
- Po stopi smrtnosti od raka Hrvatska je na drugom mjestu u Europi iza Mađarske, rekao je prof. Đakovć, no ipak od 2011. do 2019. zabilježen je pozitivan trend u smanjenju dobno standardizirane stope smrtnosti za pojedine vrste raka. - Prema postojećim podacima, najveće poboljšanje zabilježeno za rak dojke, za koji se stopa smrtnosti smanjila za 25 posto, što ukazuje na važne napretke u liječenju, povećanje broja ranih dijagnoza i bolji probir, kazao je prof. Đaković, dok s druge strane, smrtnost od raka mokraćnog mjehura porasla je za 15 posto.
Od nedostataka, naveo je mali broj aparata za radioterapiju, nedovoljan broj sestara, tehničara i liječnika specijalista. Kao važan segment istaknuo je i klinička ispitivanja lijekova, a kojih se u Hrvatskoj provodi vrlo malo u odnosu na druge države članice.
Osvrnuo se i na Akcijski plan za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka za razdoblje do 2025. koji je u e-savjetovanju. Naglasio je važnost prevencije, napomenuvši pri tom kako se na prevenciju ne može gledati isto kad su u pitanju zarazne bolesti, s obzirom da se kod malignih bolesti promatraju određeni rizični faktori koji utječu na pojavnost karcinoma.- Rano otkrivanje tumora je jako važno, jer što je ranije otkriven, šanse za izlječenje su veće, istaknuo je Đaković.
Iz Europskog parlamenta sudionicima sastanka obratili su se videokonferencijskim putem zastupnici u EP, prof. dr. sc. Romana Jerković i Tomislav Sokol.
Prof. Jerković se osvrnula na izvješća država članica koja su izrađena za Registar nejednakosti EU-a u liječenju karcinoma, među kojima su razlike, kako je kazala, drastične. - Troškovi RH viši su 11 posto od ostatka Europe, a smrtnost je velika, što znači da rezultat nije onakav kakav bi bio trebao biti, također pojavnost raka u RH nije viša nego u drugim državama, ali ishodi liječenja onkoloških pacijenata su loši, upozorila je. Kao jedan od problema izdvojila je što pacijenti u RH u sustav ulaze prekasno, prevencija je loša, a i postoji nedostatak probira, odnosno odziva građana.
Govorila je i o Europskom planu za borbu protiv raka koji je usvojen prije dvije godine, te je spomenula kako je za RH stavljeno na raspolaganje 80 milijardi eura za nabavku onkološke opreme.
- Hrvatska više troši na posljedice raka, smanjene produktivnosti i smrtnosti, kazao je Tomislav Sokol, pozivajući se na podatke Registra nejednakosti te dodao kako je u Hrvatskoj potrebno još puno toga napraviti na području prevencije i screeninga, ali i promjene životnih navika, navodeći kako su pretilost, po kojoj je RH prva u Europi, pušenje i loša prehrana, rizični faktori koji utječu na pojavu karcinoma. Govorio je i o aktivnostima EK vezanim uz farmaceutsku industriju, pri čemu je istaknuo kako će farmaceutske kompanije, ukoliko žele dobiti poticaje, imati obvezu staviti lijek na tržište svih 27 država članica, a uvodi se i jedinstvena nabava skupih lijekova, kako bi sve države platile jednaku cijenu i osiguralo se da lijekovi dođu istovremeno u svaku članicu. Osvrnuo se također na digitalizaciju zdravstvenih podataka na razini cijele EU,
Prim. Vera Katalinić Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva, istaknula je kako je razvijena svijest o vlastitom zdravlju puno viša u drugim državama Europe nego u Hrvatskoj, navodeći primjer Nizozemske koja ima velik uspjeh u probiru ranog otkrivanja raka debelog crijeva, bez prethodnih javnozdravstvenih akcija. Osvrnuvši se na Strateški okvir kazala je da on uključuje sve što ima Europski plan te da je Akcijski plan nakon dvije godine u završnoj fazi. - Paralelno se radi na stvaranju „onko mreže“ i „onko baze“ podataka koje će biti implementirane u sve institucije koje se bave onkologijom, od postavljene sumnje do izlaska iz sustava, kazala je prof. Katalinić Janković.
Dunja Skoko Poljak, dr. med., načelnica Sektora za javno zdravstvo Ministarstva zdravstva govorila je o aktivnostima Ministarstva na području prevencije i suzbijanja raka, a doc. dr. sc. Mario Šekerija, specijalist epidemiologije i Voditelj odjela za maligne bolesti Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZZJ-a osvrnuo se na podatke o incidenciji, smrtnosti i preživljavanju prije pandemije COVID-a 19 te tijekom 2020. i 2021. godine. – Prema podacima EUROSTAT-a 2020. još smo uvijek drugi iza Mađarske po stopi smrtnosti, 2021. smrtnost je slična, ali se smanjuje broj umrlih u odnosu na broj umrlih u zemljama koje imaju manju stopu smrtnosti od RH, dok broj preživljavanja raste, kazao je Šekerija, ocjenjujući kako se iz tih podataka može zaključiti da se pozitivni trend nastavlja.
U raspravi koja je uslijedila, prof. Ivica Belina, predsjednik Koalicija udruga u zdravstvu, istaknuo je važnost razvoja inovativnih lijekova, dok je doc. dr. sc. Vesna Ramljak, predsjednica udruge Europa donna Hrvatska još je jednom upozorila na problem nabavke onkološke opreme, te problem isteka ugovora za onkološku opremu u pojedinim bolnicama.
Predsjednica skupine Zastupnici u borbi protiv raka Reneta Sabljar-Dračevac zaključno je ponovila kako je pojavnost karcinoma u RH prilično velika te je još jednom istaknula važnost prevencije, ali i potrebe da se što prije regulira put onkoloških pacijenta kroz sustav.