Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 38. sjednici održanoj 12. srpnja 2010. godine Prijedlog zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona (hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 588) koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine. Na postupak donošenja ovoga zakona primjenjuje se hitni postupak sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju zakonskoga prijedloga g. Miroslav Božić, ravnatelj Uprave za turističku i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i regionalnog razvoja dao je kratki pregled stanja zakonodavstva te opisao novosti koje donosi novi Zakon u unapređenju sustava državnih potpora u poljoprivredi kao dio programa gospodarskog oporavka koji provodi Vlada RH. Kao glavni cilj donošenja ovog propisa naveo je racionalizaciju u trošenju proračunskog novca kroz povećanje učinkovitosti potpora koje završavaju u pravim rukama. S obzirom da se planira da bi RH u 2012. trebala postati članica EU, do tada je potrebno osigurati prilagodbu našeg sustava potpora u poljoprivredi europskom sustavu. U svom izlaganju posebno je istaknuo tri cjeline Zakona u kojima se u prvom dijelu, reformira sustav direktnih potpora, u drugom dijelu uređuju potpore u pretpristupnom razdoblju i u razdoblju nakon ulaska RH u EU te izrada osnovnih programskih dokumenata i sustav višegodišnjih potpora, a u trećem dijelu sustav ostalih potpora.
Gđa Kornelija Pintarić, ravnateljica u Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture dala je podršku donošenju Zakona. Ukazala na važnost korištenja pašnjaka i livada unutar zaštićenih dijelova prirode. Sadašnjim rješenjima livadama i pašnjacima u NP i PP upravljaju Javne ustanove na površinama unutar njihovih nadležnosti naglasivši pri tome da su predložena rješenja ostavila dovoljan prostor da se korištenje zemljišta u funkciji zaštite prirode provede i kroz druge zakonske dokumente. Istaknula je rješavanje problema upisa korisnika toga zemljišta u sustav evidencije zemljišnih parcela u RH (ARKOD) na čemu se trenutno radi.
Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza iskazao je neslaganje s visinom potpora kravama dojiljama zatraživši povećanje maksimalnog jediničnog iznosa s 1.177 na 2.000 kn u Dodatku 1. Prijedloga zakona. Ukazao je na problem nemogućnosti apliciranja na natječaje za korištenje predviđenih sredstava iz pretpristupnih fondova u provedbi mjera ruralnog razvoja. Zamolio je veći angažman Hrvatske savjetodavne službe i razvojnih Agencija po županijama kako bi sve potrebne informacije zainteresiranima bile dostupne pravodobno i na jednom mjestu jer će u protivnom iskoristivost predviđenih sredstava biti niska. U nastavku izlaganja osvrnuo se na vrlo mali broj korisnika pašnjaka unutar zaštićenih dijelova prirode upisanih u ARKOD. Naveo je i problem površina u drugim režimima zaštite prirode (poput zaštićenog krajobraza) koja prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu takva područja na korištenje dobivaju pojedinci, a ne lokalno stanovništvo. U završetku izlaganja naglasio je da je 2011. godina ključna godina za hrvatsku poljoprivredu te da površine koje neće ući u upisnik neće moći ostvariti pravo na potpore u budućnosti.
U raspravi koja je uslijedila zastupnice i zastupnici postavili su pitanja vezana uz upis pašnjaka u ARKOD ukazavši na nužnost kontroliranog raspolaganja pašnjacima kao mjera zaštite prirode, zaštite životinja i sprečavanja širenja zaraznih bolesti te mogućnosti ostvarivanja potpora. Ukazano je na potrebu preispitivanja osjetljivih skupina navedenih u članku 26. koje mogu ostvarivati dodatne potpore te dodavanja skupine uzgajivača ljekovitog bilja u taj članak. Uz navedeno ukazano je i na problem osnove za ostvarivanje poticaja te nemogućnost da pčelari ostvare poticaje kroz predložena rješenja. Važnost pčela u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji hrane je neprocjenjiva, a Hrvatska je 4 po bioraznolikosti u Europi stoga bi potpore za pčelare bile opravdane. U mjerama potpora ruralnom razvoju predloženo je dodavanje potpora za očuvanje bioraznolikosti, potpora za proizvodnju tradicijskih proizvoda i potpora za korištenje obnovljivih izvora energije u poljoprivrednim gospodarstvima. U raspravi je zatražena i mogućnost dobivanja podataka o iznosima dobivenih potpora ostvarenih unutar pojedinih jedinica lokalne samouprave. Postavljeno je i pitanje ostvarivanja potpora u neprehrambenom lancu poljoprivredne proizvodnje, odnosno poticajima za uljanu repicu u funkciji proizvodnje biodizela te je zatražena dodatna aktivnost na edukaciji u pripremi i izradi programa za ostvarivanje poticaja.
U odgovorima na postavljena pitanja g. Božić naveo je da u razdoblju iza 2013. završavaju postojeći oblici potpora, te da će veći naglasak biti stavljen na potpore programa vezanih za javno dobro. Poticaji ekološkoj poljoprivredi i pčelarima premjestit će se u mjere poticanja ruralnog razvoja, dok će se veći učinci poticanja proizvodnje biodizela i korištenja obnovljivih izvora energije ostvariti upotrebom poreznih mehanizama i mjera. Kazano je da ove godine neće biti smanjenja potpora proizvodnji uljane repice te da će proizvođači primjenom rješenja predloženih ovim zakonom biti vrlo skoro u povoljnijoj poziciji nego danas. Na kraju izlaganja, a vezano uz raspolaganje pašnjacima, napomenuo je da je zajednički cilj svih da što veće površine zemljišta budu upisane u ARKOD.
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno je (s 8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:
ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio Marijanu Petir je, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir