Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 29. sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o genetski modificiranim organizmima, s konačnim prijedlogom zakona (hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 448), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. rujna 2009. godine. Ovim prijedlogom zakona usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.
Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o genetski modificiranim organizmima, s konačnim prijedlogom zakona kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju Prijedloga zakona, Nenad Lamer, ravnatelj u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi kao predstavnik predlagatelja, dao je kratki pregled stanja zakonodavstva te osnove značajke izmjena koje Prijedlog zakona donosi. Neki od naglasaka bili su usmjereni na usklađivanje propisa s odredbama Direktive 2001/18/EZ o namjernom uvođenju GMO-a u okoliš, Uredbe 1946/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o prekograničnom prijenosu GMO, ali i usklađivanju s propisima iz područja nadležnosti Zakona o hrani i nadležnosti sanitarne inspekcije. Na pitanje predsjedateljice, Mirele Holy o razini međuresorne usklađenosti, predstavnik je predlagatelja objasnio da je prijedlog usuglašen među ministarstvima.
U nastavku uvodnih izlaganja, Stjepan Mikolčić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja pojasnio je da je Prijedlogom zakona definirana koegzistencija te uspostavljeni mehanizmi i sustav nadzora (opremanje laboratorija za GMO u Osijeku), a da je za koegzistenciju nadležno Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
G. Davorin Marković ispred Državnog zavoda za zaštitu prirode napomenuo je da je Ministarstvo kulture involvirano u postupak donošenja propisa te da su stručnjaci Zavoda u kroz međuresornu suradnju sagledali problematiku uvođenja GMO-a te zaključili da se zbog direktni konotacija vezanih uz GMO ne zaobilazi sustav zaštite prirode u RH. Ivana Jelinić, načelnica Odjela za biološku raznolikost u Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture izvijestila je da je Ministarstvo kulture nadležno za implementaciju Kartagenskog protokola te da je u fazi priprema Uredbe o provedbi spomenutog protokola. Napomenula je da je njezin stav da se s usklađivanjem toga područja ne žuri, a s obzirom na otpore koji postoje unutar EU.
Prije početka rasprave predsjedavajuća je podsjetila članove odbora na zaključke 7. sjednice Odbora te odredbe koalicijskog sporazuma koji je kasnije postao i Program rada Vlade.
U raspravi koja je uslijedila, Jagoda Munić, predstavnica Zelena akcije zatražila je povlačenje Zakona iz procedure te se založila, a s obzirom na blokadu 27. poglavlja u pregovorima s EU, da se bez žurbe o tako značajnoj temi povede široka javna rasprava. Napomenula je da se ne slaže s liberalizacijom koju Prijedlog zakona donosi (skraćivanje rokova i nedefiniranost poslovne tajne) kao i iznimkom da se, kao što je predloženo člankom 11. Prijedloga zakona, Uredbom vlade iz članka 27. omogući uvođenje u okoliš GM reprodukcijskog biljnog materijala u okoliš. Založila se za brisanje cijelog poglavlja o koegzistenciji, kritiziravši kao članica Vijeća za GMO, netransparentnost njegova rada te izostanak šire i duže rasprave o toj problematici.
Gospodin Ante Čović, predsjednik Hrvatskog bioetičkog društva kritizirao je brzinu kojom se Predloženi zakon donosi, te zatvorenost rada Vijeća za GMO za medije. Zaključio je da prijedlog zakona treba povući iz procedure te odbiti svaki vid koegzistencije jer nema nikakvog razloga za uvođenje GMO-a u okoliš u RH. Navedeno je potkrijepio odredbama koalicijskog sporazuma, zaključcima 7. sjednice Odbora za zaštitu okoliša, činjenicom da se 18 županija u RH proglasilo slobodnima od GMO-a, donesenom Lošinjskom izjavom te okolišem RH kojega valja štititi.
U odgovoru na stavove g. Čovića gospođa Valentina Zoretić-Rubes iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi napomenula je da je rad Vijeća za GMO otvoren medijima u skladu s poslovnikom rada Vijeća te da se ovim Prijedlogom zakona uvode bolji načini kontrole prekograničnog prometa GMO-a.
Gospođa Katica Knezović, profesorica na FFDI i Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu podsjetila je da je RH poljoprivredna zemlja s relativno malim parcelama zemljišta na kojima nije moguć profitabilan uzgoj GMO-a, a prema traženim standardima EU. Napominje da je isključivanje javnosti iz šire rasprave o problemu uvođenja GMO u okoliš opasno te da prema zadnjim istraživanjima Eurobarometra iz ove godine 85 do 95 % građana EU odbija uvođenje GMO-a u okoliš. Uza sve navedene znanstvene argumente u članku 11. prijedloga Zakona i dalje se zadržava načelo predostrožnosti (pogotovo u članku 10. zakona gdje se izričito zabranjuje uvođenje određenih modifikacija u okoliš), te postavlja pitanje, a s obzirom na oprečne stavove, koje su to institucije koje će dati stav o relevantnosti novih znanstvenih spoznaja. U nastavku izlaganja, uz generalni stav da se s izmjenama predmetnog zakona ne žuri bez potrebe, istaknute su i kontradikcije između izmjena u članka 62. i odredba iz članka 13., te problem neodređivanja odgovornog dionika koji bi jamčio i nadoknadio štetu poljoprivredniku u slučaju onečišćenja okoliša.
Gospodin Valerije Vrček, profesor na Farmaceutsko-biotehnološkom fakultetu ustvrdio je da će po svim dostupnim informacijama i njegovim saznanjima europski zakonodavni okviri vezani uz problematiku GMO-a mijenjati. Smatra da je u Hrvatskoj u ovom trenutku potrebno, prije bilo kakvih odluka provesti procjenu socio-ekonomskog rizika uvođenja GMO-a. Napomenuo je i značaj geografskog područja RH (u odnosu na susjedne zemlje) te stupnja zaštite prirode koji minimalizira mogućnost uvođenja GMO u okoliš. Založio se da se zakonski onemogući sukob interesa članova Vijeća za GMO, kao i za angažman stranih stručnjaka u procjeni rizika jer, kako smatra, u Hrvatskoj ne postoji dovoljan broj kompetentnih stručnjaka koji bi u procjenu rizika bili uključeni.
Zastupnik Krešimir Gulić predložio je da se ne žuri s odlukama kada je u pitanju ovakva značajna tema, dok je gospodin zastupnik Boris Matković zamolio da se rasprava ne širi nepotrebno na prezentaciju političkih stavova već da se govori isključivo o predmetu točke koja se raspravlja. Predsjedavajuća, Mirela Holy izrazila je neslaganje s predloženim rješenjima koja idu u pravcu liberalizacije i koegzistencije s GMO-ima na način kao da su multinacionalne kompanije pripremale izmjene Zakona o GMO-u. Naglasila je na problem pritiska EU direktiva i Svjetske trgovinske organizacije ne može biti izgovor za donošenje loših zakonskih rješenja.
Stjepan Mikolčić, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, složio se da je rasprava o problemu GMO i koegzistenciji vrlo osjetljiva, pri čemu je istaknuo da je u ovom trenutku potrebno ostvariti cilj usklađivanja s postojećim zakonodavstvom EU. Napomenuo je da su predložene izmjene i dopune zakona tehničke prirode i da bolje definiraju postupke u slučaju unosa GMO-a u okoliš, pozivajući se na probleme prilikom uvoza GMO soje 2004 godine.
Po zaključenju rasprave zastupnici HDZ-a zatražili su stanku u trajanju 10 minuta za potrebe konzultacije s predstavnicima predlagača.
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša je većinom glasova (s 6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) zaključio sljedeće:
Odbor za zaštitu okoliša predlaže Hrvatskom saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama zakona o genetski modificiranim organizmima.
Izvješće s rasprave podnijet će predsjedavajuća na sjednici, potpredsjednica Odbora.
POTPREDSJEDNICA ODBORA
Mirela Holy