Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 23. sjednici održanoj 4. lipnja 2009. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, s konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 337, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, s konačnim prijedlogom zakona kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju Zakona, Robert Laginja, ravnatelj u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (MRRŠIVG), kao predstavnik predlagatelja, dao je kratki pregled stanja, opisao novine koje donose predložene izmjene i dopune Zakona o lovstvu, kroz potrebu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s Direktivnom VE 92/43/EEZ o očuvanju staništa i divlje flore i faune, te Direktivom VE 79/409/EEZ o očuvanju ptica koje slobodno žive u prirodi, a u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti (NN 1/6/96), Konvencijom o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Benrnsa konvencija NN 3/5/00), Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES NN 12/99) i Ramsarskom konvencijom. Nadalje je predstavljen opseg izmjena s ciljem uvođenja reda u lovstvu, počevši od samog gospodarenja lovištima, pri uzgoju, zaštiti, lovu i prometovanju s divljači te upotrebi lovačkog oružja, do uređivanja odnosa između lovoovlaštenika i davatelja prava lova, a sve kako bi se olakšao razvoj i unaprjeđenje lova na državnoj razini.
Važna novost izmjena i dopuna postojećeg Zakona o lovu odnosi se i na usklađivanje postupka davanja koncesija prava lova sa odredbama Zakonom o koncesijama.
U raspravi koja je uslijedila istaknut je problem nelegalnog lova i prometa zaštićenim vrstama ptica. U odgovoru predlagača napomenuto je da se sve nelegalne aktivnosti nastoje spriječiti.
U nastavku rasprave je pohvaljeno stavljanje odredbe da već i samo ilegalno držanje sredstava za lov predstavlja prekršaj. Pitanje dodjela i trajanja pojedinih koncesija prava lova te postupak njihove dodjele obrazložen je ranije spomenutim novinama u tom dijelu propisa, a navedena je obveza provedbe javnog natječaja za dodjelu koncesije prava lova, uvjeta za njeno dobivanje te vremena na koje se mogu iste mogu davati kao i mogućnosti njihovog produženja/obnove.
Nadalje je rasprava vođena pitanjima problematike kontrole populacija alohtone divljači na otocima Krku i Cresu te drugim područjima RH, a vezano uz štetu koju divljač nanosi lokalnom stanovništvu, a postavljeno je i pitanje prilagođenosti lovnog gospodarstva sadašnjem trenutku. U odgovoru je navedeno da je rješenje toga problema vrlo uspješno provedeno tako da su isplate šteta prošle godine na otoku Cresu i Krku iznosile samo 10.000 Kn, što je mnogo manji iznos u odnosu na prethodne godine te se može smatrati značajnim napretkom. Pri tome je napomenuto da su neke intervencije ministarstva (poput cjelogodišnje dozvole odstrela divljih svinja) predmet osporavanja EU, iako se radi o jedinim mogućim mjerama kontrole populacija.
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMEJNAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio Marijanu Petir je, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir