Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 2. srpnja 2009. godine, Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2009. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su Prijedlog strategije kao zainteresirana radna tijela.
Sjednici dvaju Odbora prisustvovali su i predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, INA d.d., HEP d.d., Hrvatske šume d.o.o., PROplin d.o.o. te nevladinih udruga u zaštitu okoliša: Door, Zelena akcija, Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE), Centar za obnovljive izvore energije (CERES) i EKO-2000 (PEPGO).
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je obrazložio provedenu proceduru izrade Prijedloga strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske koja je započela 2007. godine te je Zelena knjiga upućena u javnu raspravu 10. studenog 2008. godine s predviđenim trajanjem javne rasprave od mjesec dana. Javna je rasprava produljena do 31. prosinca 2008. godine a Ministarstvo je sve do ožujka zaprimalo pisane primjedbe na koje se očitovalo stručno povjerenstvo. Očitovanje stručnog povjerenstva na pitanja, komentare i prijedloge iz javne rasprave dostupno je na web stranici Energetske strategije. Tijekom izrade Strategije napravljena je detaljna analiza i procjena buduće potrošnje energije po svim energentima i po svim sektorima te su projekcije za razdoblje od 2009. do 2020. da bi uz primjenu mjera energetske efikasnosti potrošnja energije u Republici Hrvatskoj rasla stopom od 2,7% godišnje od čega dominantan udio ima električna energija s trendom rasta od 3,7% . Predložena Strategija temelji se na sigurnosti opskrbe, na konkurentnosti energetskog sektora i na održivom razvoju. Predlaže se pokretanje aktivnosti hrvatskog nuklearnog energetskog programa kojim bi se ispitale mogućnosti izgradnje takve elektrane i kojom bi se ispunile temeljne predradnje za pokretanje tog programa. Strategijom se predviđaju značajne investicije u energetskom sektoru tako da se u razdoblju od 2009. do 2020. godine u ovaj sektor planira investirati oko 15 milijardi eura od čega 60% otpada na elektroenergetski sustav.
Centar za obnovljive izvore energije CERES i Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE) dostavile su Odboru za zaštitu okoliša pisane primjedbe. Predstavnik CERESA je ukratko istaknuo kako je predloženom Strategijom potpuno zanemareno korištenje sunčeve energije za dobivanje električne energije. Prvenstveno je ovdje upozoreno na zanemaren utjecaj brzog razvoja novih tehnologija (solarne fotonaponske tehnologije) u korištenju sunčeve energije. Istaknuto je da je prošle godine oko pedeset direktora i menedžera najvećih europskih fotonaponskih tvtki ustvrdilo da su do 2020. godine u mogućnosti pokriti čak 12% potrošnje električne energije u EU fotonaponskom (FN) tehnologijom i modulima uz instaliranje oko 400 GW FN sustava. Uz ostvarenje planirane proizvodne cijene od 600 US$/kW najnaprednijih tankoslojnih FN modula dobiva se kvalitetna konkurencija izgradnji nuklearne elektrane.
Primljene pisane primjedbe Zelene akcije obrazložio je predstavnik navedene udruge naglasivši kako ona ne podržava predloženu Strategiju budući da se njome planira gradnja dvije termoelektrane na ugljen, otvaraju vrata gradnji nuklearne elektrane i odlagališta radioaktivnog otpada te provedbi projekta Družba Adria. Sa stajališta realnosti procjena rasta potrošnje upozoreno je da se Strategija temelji na predviđenom stalnom godišnjem rastu BDP-a od 5%. Izražena je ocjena da Strategija vodi i sve većem uvozu fosilnih goriva te napomenuto da je Međunarodna energetska agencija nedavno ispravila svoje procjene buduće proizvodnje nafte te upozorila na moguće globalne nestašice nafte već polovicom sljedećeg desetljeća.
Tijekom rasprave izraženo je stajalište o nedovoljnoj zastupljenosti biogoriva (biodizela i bioetanola), posebno biogoriva druge generacije te bioplina u predloženoj Strategiji. Prvenstveno je naglasak dan na nisku planiranu proizvodnju energije iz bioplina te istaknuto da u RH postoji već iskazan interes za proizvodnju i uporabu bioplina. S druge strane napomenuto je da je Strategijom dobro zastupljena uporaba energije vjetra kao obnovljivog izvora energije.
U nastavku rasprave spomenuto je da Hrvatska ima postojeću energetsku strategiju donesenu 2002. godine koja vrijedi do 2012. godine te da glavna ideja donošenja nove strategije (ispunjavanje obveza ratificiranog Kyoto protokola s ciljem smanjenja količine ispuštanja stakleničkih plinova) nema potvrdu u Prijedlogu nove strategije s obzirom da se planira izgradnja termoelektrana na ugljen i plin. Nadalje je spomenuto da je pokretanje hrvatskog nuklearnog programa u direktnoj suprotnosti s odredbama moratorija na izgradnju nuklearnih elektrana do 2015. godine temeljem važećeg Programa prostornog uređenja RH. Nadalje se smatra da se strategijom povećava ovisnost RH o fosilnim gorivima te da nije prepoznat potencijal koji imaju obnovljivi izvori energije u RH.
Energetski potencijali RH u području hidroelektrana spomenuti su u pitanju o predviđenoj izgradnji HE Lešće te pitanju u kojoj su fazi pregovori s Mađarskom o izgradnji HE Virje.
S obzirom da se očekuje povećanje potrošnje energije postavljeno je pitanje stimulacije električnih i hibridnih automobila.
Naglašeno je da je Hrvatska na prekretnici između izbora uvoznih energenata na bazi fosilnih goriva, ulja nafte i plina ili ekološki čiste opcije uporabe biomase, sunca, vjetra, malih hidroelektrana i vodika a što se ne mora uvoziti.
Izraženo je stajalište kako bi Strategija morala sadržavati jasan stav vezano uz načine podmirivanja energijskih potreba RH te već u ovoj fazi sadržavati odluku o energetskim opcijama na kojima će se temeljiti opskrba energijom. Ovdje se prvenstveno misli na odluku o izgradnji nuklearne elektrane ili izbora drugih opcija (obnovljivi izvori energije i sl.)
Naglašena je potreba iznalaženja načina smanjivanja potrošnje energije te iznalaženja energetske opcije koja će garantirati dostatnu količinu energiju a ujedno biti prihvatljiva sa stajališta ekonomskog razvoja.
Zbog ograničenog vremena trajanja sjednice svi nazočni nisu bili u mogućnosti izraziti svoje stajalište te se ni predstavnik predlagatelja nije mogao povratno očitovati o iznesenim primjedbama.
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša većinom glasova (sa 8 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo jednoglasno odlučili su predložiti Hrvatskome saboru da se odgodi rasprava o Prijedlogu strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske dok predlagatelj ne dostavi Odborima odgovore na sve pristigle primjedbe.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir
PREDSJEDNIK ODBORA
Jerko Rošin