1.Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 72. sjednici, održanoj 22. rujna i 73. sjednici održanoj 24. rujna 2009., raspravljao je o Prijedlogu zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. br. 429, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. srpnja 2009.
2. Odbor za zakonodavstvo podupire donošenje ovoga Zakona i odluke o povlačenju prijedloga da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku.
3. Na tekst Prijedloga Odbor daje primjedbe i prijedloge načelne i konkretne naravi i to:
- na naziv Zakona - razvidno je da se ovaj Zakon, odnosno poslovi ove Državne komisije odnose na postupke javne nabave, postupke davanja koncesija i postupke u javno-privatnom partnerstvu, kao i „o drugim stvarima kada je to propisano zakonom“, što nije razvidno iz naziva Zakona i većine njegovih odredaba.
-na članak 2. - u članku 2. valja uskladiti sadržaj stavka 1. i 2., jer prema stavku 1. „obavljanje poslova pravne zaštite u postupcima…“ moglo bi se tumačiti kao poslovi pravne pomoći.
- na članak 4.- dvojbeno je da državno tijelo ima statut kojim se utvrđuje ustrojstvo i način rada, ali i visina plaća. Istodobno, nije razvidno je su li članovi ove Državne komisije državni dužnosnici.
- na članak 5. –imajući u vidu i odredbe članka 2., nije razvidno ima li Državna komisija „određene poslove u okviru nadležnosti“, djelokrug poslova ili ovlasti kako se to navodi u ovome članku.
-na članak 6. – u ovom članku i svim narednima, nepotrebno je (a nije dosljedno ni provedeno) i navoditi imenice i prema mogućem rodnom značenju, jer se imenice rodnog značenja makako bile napisane u bilo kojem propisu moraju tumačiti da se jednako pravno odnose na muški i ženski rod. Ako predlagatelj to želi i regulirati dovoljno je to propisati jednom odredbom unutar općeg dijela ovoga Zakona. Također, nije razvidno jesu li zaposlenici državni službenici ili ne, posebno imajući u vidu odredbe potonjih članaka posebno članka 21., u kojem se doduše ti zaposlenici koji obavljaju određene dužnosti nazivaju radnicima na koje se primjenjuju propisi o radnim odnosima. Nadalje, nije razvidno o kakvoj se šteti radi, jer Državna komisija ne stupa u pravne odnose.
-na članak 7. i 10. – nužno je utvrditi tko imenuje predsjednika, odnosno njegova zamjenika, kao i na razvidan način utvrditi uvjete za imenovanje, jer primjerice, uvjeti za suca nisu isti za pojedine vrste sudova.
-na članak 13., 14. i 19. – za navedeno Vijeće nije razvidno koje i kakovo je to tijelo, tko ga sačinjava, niti koje poslove može obavljati. Istodobno, nije razvidno da li se većina pri odlučivanju odnosi možebitno na većinu „članova Vijeća“ ili većinu članova Državne komisije.
-na članak 15. i 16. – nužno je preispitati navedena rješenja kako glede pravnog izričaja, točnosti i obuhvata navedenih razloga za razrješenje odnosno uvjeta za prestanak dužnosti člana Državne komisije.
-na članak 20. – nužno je preispitati načelno, radi li se o naknadi za vođenje žalbenih postupaka ili o naknadi troškova toga postupka. Posebno je nužno preispitati rješenja iz stavka 5., prema kojemu podnositelj žalbe ako unaprijed ne plati ili ne plati u roku navedenu naknadu gubi pravo na pravnu zaštitu, jer je predviđeno da će se u tom slučaju žalba odbaciti i to kao nedopuštena.
-na članke 22. do 27. – uz dosad navedeno iz ovih odredaba nije razvidno koje je i kakovo unutarnje ustrojstvo Državne komisije, jer prema članku 4. ono će biti utvrđeno statutom, a u ovim člancima se naznačuje posebno tajništvo, stručna služba, opći poslovi, te uredski i drugi tehnički poslovi. Istodobno, posebno se izdvaja pisarnica koja pored ostalog i „upravlja predmetima“. Nadalje, nespojiva su rješenja iz članka 27. i članka 21. posebno njegova stavka 3., jer nije razvidno radi li se o pravima i obvezama ili o službenoj dužnosti.
-na članak 28. – pored toga što sve odredbe valja pravno i nomotehnički doraditi, nije razvidno o kakvoj se pristojbi iz stavka 3. radi.
-na cijeli tekst Prijedloga – odredbe valja pravno i nomotehnički doraditi, uredno sistematizirati, i izostaviti pojedine odredbe koje ne predstavljaju sadržaj ovoga Zakona, primjerice članak 24.
4. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Emila Tomljanovića, predsjednika Odbora za zakonodavstvo.
PREDSJEDNIK
ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
Emil Tomljanović, dipl.pravnik