1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 67. sjednici, održanoj 10. srpnja, raspravljao je o Prijedlogu Odluke o nedavanju vjerodostojnog tumačenja članka 347. stavka 1. u vezi članka 89. stavka 7. i članka 303. prethodnog Kaznenog zakona („Narodne novine, br. 110/97., 27/98. - ispravak, 50/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 11/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. - ispravak, 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) – sada članka 293. stavka 1. u vezi članka 87. stavka 6. i 305. Kaznenog zakona na snazi od 1. siječnja 2013. godine („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak i 101/17.), povezano s člankom 4. stavkom 2. Zakona o sudovima („Narodne novine“ br. 28/13. i 33/15.), člankom 1.a, člankom 3. i člankom 4. Kaznenopravne konvencije o korupciji („Narodne novine“, br. 11/00.) i drugim Međunarodnim konvencijama, člankom 31. i člankom 141. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnio prof. dr. sc. Goran Dodig, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 16. svibnja 2018. godine.
2. Odbor je razmotrio mišljenje Vlade Republike Hrvatske od 14. lipnja 2018. godine, kojim se ocjenjuje da u ovom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za davanje vjerodostojnog tumačenja.
3. Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno utvrdio da Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja nije osnovan te predlaže Hrvatskom saboru da donese Prijedlogu Odluke o nedavanju vjerodostojnog tumačenja članka 347. stavka 1. u vezi članka 89. stavka 7. i članka 303. prethodnog Kaznenog zakona („Narodne novine, br. 110/97., 27/98. - ispravak, 50/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 11/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. - ispravak, 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) – sada članka 293. stavka 1. u vezi članka 87. stavka 6. i 305. Kaznenog zakona na snazi od 1. siječnja 2013. godine („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak i 101/17.), povezano s člankom 4. stavkom 2. Zakona o sudovima („Narodne novine“ br. 28/13. i 33/15.), člankom 1.a, člankom 3. i člankom 4. Kaznenopravne konvencije o korupciji („Narodne novine“, br. 11/00.) i drugim Međunarodnim konvencijama, člankom 31. i člankom 141. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), koji je prilog ovoga Izvješća i čini njegov sastavni dio.
4. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Mariju Jelkovac, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.
PREDSJEDNICA
ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
Marija Jelkovac
Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 162. Poslovnika Hrvatskog sabora, Hrvatski sabor na sjednici _____ donio je
ODLUKU
I.
Ne daje se vjerodostojno tumačenje članka 347. stavka 1. u vezi članka 89. stavka 7. i članka 303. prethodnog Kaznenog zakona („Narodne novine, br. 110/97., 27/98. - ispravak, 50/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 11/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. - ispravak, 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) – sada članka 293. stavka 1. u vezi članka 87. stavka 6. i 305. Kaznenog zakona na snazi od 1. siječnja 2013. godine („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak i 101/17.), povezano s člankom 4. stavkom 2. Zakona o sudovima („Narodne novine“ br. 28/13. i 33/15.), člankom 1.a, člankom 3. i člankom 4. Kaznenopravne konvencije o korupciji („Narodne novine“, br. 11/00.) i drugim Međunarodnim konvencijama, člankom 31. i člankom 141. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.
Ova Odluka zajedno s obrazloženjem objavit će se u ''Narodnim novinama''.
Obrazloženje:
Odredbe članka 347. stavka 1. u vezi članka 89. stavka 7. i članka 303. prethodnog Kaznenog zakona („Narodne novine, br. 110/97., 27/98. - ispravak, 50/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 11/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. - ispravak, 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) – sada članka 293. stavka 1. u vezi članka 87. stavka 6. i 305. Kaznenog zakona na snazi od 1. siječnja 2013. godine („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak i 101/17.) nedvojbeno određuju tko se smatra odgovornom osobom i u skladu s tim jasno su propisane kazne za odgovornu osobu u slučaju primanja mita ili davanja lažnog iskaza. Sudski vještak koji obavlja vještačenje po nalogu suda, odgovorna je osoba jer time sud dio svojih ovlasti, koje se tiču utvrđivanja činjenica važnih za donošenje presude, prenosi na sudskog vještaka.
Sukladno navedenom nema potrebe za davanjem vjerodostojnog tumačenja navedenih odredaba.
KLASA:
Zagreb, HRVATSKI SABOR
PREDSJEDNIK
HRVATSKOG SABORA
Gordan Jandroković
Tekst odredbe Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak i 101/17.) čije se vjerodostojno tumačenje predlaže:
GLAVA OSMA (VIII.)
ZNAČENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU
Članak 87.
(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske su odredbe sadržane u ovom Zakonu i drugim zakonima Republike Hrvatske, kojima se određuju pretpostavke kažnjivosti i sankcije koje se mogu izreći počiniteljima kaznenih djela.
(2) Protupravna radnja je radnja kojom su ispunjena obilježja kaznenog djela, a ne postoji razlog isključenja protupravnosti.
(3) Službena osoba je državni dužnosnik ili službenik, dužnosnik ili službenik u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, nositelj pravosudne dužnosti, sudac porotnik, član Državnog sudbenog vijeća ili Državnoodvjetničkog vijeća, arbitar i javni bilježnik. Službenom osobom smatra se i osoba koja u Europskoj uniji, stranoj državi, međunarodnoj organizaciji koje je Republika Hrvatska član, međunarodnom sudu ili arbitraži čiju sudbenost Republika Hrvatska prihvaća, obavlja dužnosti povjerene osobama iz prethodne rečenice.
(4) Vojna osoba je djelatna vojna osoba, ročnik, pričuvnik i kadet te državni službenik i namještenik raspoređen na službu u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
(5) Kad je službena osoba naznačena kao počinitelj kaznenog djela koje nije predviđeno u Glavi XXXIV. ovoga Zakona, ili kao osoba prema kojoj je počinjeno kazneno djelo, službenom osobom smatrat će se i vojna osoba.
(6) Odgovorna osoba je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je izričito ili stvarno povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe ili državnih tijela ili tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(7) Dijete je osoba koja nije navršila osamnaest godina života.
(8) Članovi obitelji su bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
(9) Bliske osobe su članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug, bivši životni partner ili neformalni životni partner, osobe koje imaju zajedničko dijete i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
(10) Izvanbračni drug je osoba koja živi u izvanbračnoj zajednici koja ima trajniji karakter ili koja traje kraće vrijeme ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
(11) Neformalni životni partner je osoba koja živi u istospolnoj zajednici koja ima trajniji karakter.
(12) Tajni podatak je podatak koji je prema posebnom zakonu označen kao klasificirani podatak. Ne smatra se tajnim podatkom podatak čiji je sadržaj suprotan ustavnom poretku Republike Hrvatske ili podatak koji je označen tajnim radi prikrivanja kaznenog djela, prekoračenja ili zlouporabe ovlasti te drugih oblika nezakonitog postupanja u državnim tijelima.
(13) Službena tajna je podatak koji je prikupljen i koristi se za potrebe tijela javne vlasti, a koji je zakonom, drugim propisom ili općim aktom nadležnog tijela donesenim na temelju zakona proglašen službenom tajnom.
(14) Izbori su izbori za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike, Europski parlament, predstavnička tijela u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, općinske načelnike, gradonačelnike, župane, gradonačelnika Grada Zagreba te postupak odlučivanja na državnom referendumu.
(15) Isprava je svaki predmet koji sadrži zapis, znak ili sliku koji je podoban ili određen da služi kao dokaz neke činjenice koja ima vrijednost za pravne odnose.
(16) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, topline ili kretanja, kao i telefonski impulsi.
(17) Motorno vozilo je svako prometno sredstvo na motorni pogon u kopnenom, vodenom i zračnom prometu.
(18) Računalni sustav je svaka naprava ili skupina međusobno spojenih ili povezanih naprava, od kojih jedna ili više njih na osnovi programa automatski obrađuju podatke, kao i računalni podaci koji su u njega spremljeni, obrađeni, učitani ili preneseni za svrhe njegovog rada, korištenja, zaštite i održavanja.
(19) Računalni podatak je svako iskazivanje činjenica, informacija ili zamisli u obliku prikladnom za obradu u računalnom sustavu.
(20) Računalni program je skup računalnih podataka koji su u stanju prouzročiti da računalni sustav izvrši određenu funkciju.
(21) Zločin iz mržnje je kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzet će se kao otegotna okolnost ako ovim Zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje.
(22) Imovinskom korišću od kaznenog djela smatra se neposredna imovinska korist od kaznenog djela koja se sastoji od svakog uvećanja ili sprečavanja umanjenja imovine do kojeg je došlo počinjenjem kaznenog djela, imovina u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela kao i svaka druga korist koja je dobivena od neposredne imovinske koristi od kaznenog djela ili imovine u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela bez obzira nalazi li se na području Republike Hrvatske ili izvan njega.
(23) Imovinom se smatra imovina bilo koje vrste, neovisno o tome je li materijalna ili nematerijalna, pokretna ili nepokretna, odnosno pravni dokumenti ili instrumenti kojima se dokazuje pravo na ili interes za takvu imovinu.
(24) Mito je svaka nepripadna nagrada, dar ili druga imovinska ili neimovinska korist bez obzira na vrijednost.
(25) Žrtva kaznenog djela je fizička osoba kojoj su protupravnom radnjom prouzročene fizičke ili duševne boli, emocionalna patnja, imovinska šteta ili bitna povreda ljudskih prava i temeljnih sloboda.
(26) Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira na to jesu li u ovom Zakonu korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.
(27) Vrijednost imovine, imovinske štete, imovinske koristi, porezne obveze i državne potpore je velikih razmjera ako prelazi 600.000,00 kuna. Razaranja prouzročena kaznenim djelima su velika ako prelaze 600.000,00 kuna.
(28) Vrijednost imovine je većeg opsega ako prelazi 200.000,00 kuna.
(29) Vrijednost stvari, imovinskog prava i imovinske koristi je velika ako prelazi 60.000,00 kuna. Vrijednost imovinske koristi i štete je znatna ako prelazi 60.000,00 kuna.
(30) Vrijednost stvari, imovinskog prava i imovinske koristi je mala ako ne prelazi 1000,00 kuna.
Primanje mita
Članak 293.
(1) Službena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi mito, ili koja prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili drugoga da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koja se ne bi smjela obaviti, ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koja bi se morala obaviti, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Službena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi mito, ili koja prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili za drugoga da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koja bi se morala obaviti, ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koja se ne bi smjela obaviti, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Službena ili odgovorna osoba koja nakon obavljanja, odnosno neobavljanja službene ili druge radnje navedene u stavku 1. i 2. ovoga članka, a u vezi s njom, zahtijeva ili primi mito, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Davanje lažnog iskaza
Članak 305.
(1) Svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji u prethodnom kaznenom postupku, u postupku pred sudom, međunarodnim sudom čiju sudbenost Republika Hrvatska prihvaća, arbitražom, u prekršajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred javnim bilježnikom ili stegovnom postupku dade lažni iskaz, nalaz ili mišljenje ili nešto lažno prevede, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se stranka u postupku, osim okrivljenika, koja dade lažni iskaz ako se na tom iskazu temelji konačna odluka u tom postupku.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga članka prouzročena osuda nedužnog okrivljenika ili druge osobito teške posljedice za okrivljenika, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka dobrovoljno opozove svoj iskaz prije donošenja konačne odluke, može se osloboditi kazne.