1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na nastavku 52. sjednice održane 20. ožujka i na 53. sjednici, održanoj 24. ožujka 2009. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o općem upravnom postupku, P. Z. E. br. 168, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. veljače 2009. godine.
2. Odbor za zakonodavstvo podupire donošenje ovoga Zakona.
3. Na tekst Konačnog prijedloga Odbor podnosi sljedeće
AMANDMANE
I. Na članak 9.
U članku 9. stavku 2. riječi: “po svom uvjerenju” zamjenjuju se riječima: “slobodnom ocjenom”.
Obrazloženje:
Usklađuje se izričaj s odredbom članka 108. ovoga Zakona.
II. Na članak 12.
U članku 12. stavku 1. riječi : „ osim kad je zakonom drugačije propisano „ zamjenjuju se riječima : „ ako zakonom nije drugačije propisano“.
Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj.
III. Na članak 15.
U članku 15. stavku 1. riječi: „zakonom ili drugim propisima kojima se uređuje ustrojstvo javnopravnih tijela odnosno općim aktima o ustrojstvu javnopravnih tijela donesenim na temelju zakona utvrđenih javnih ovlasti.“ zamjenjuju se riječima: „ili određuje nadležnost javnopravnih tijela.“.
U stavku 2. riječi „drugih propisa odnosno općih akata“ brišu se.
Obrazloženje:
Amandmanom se na nedvojben način utvrđuje da se samo zakonom utvrđuje stvarna nadležnost javnopravnih tijela u upravnim stvarima.
IV. Na članak 22.
U članku 22. stavku 1. iza riječi: “mjestu” dodaju se riječi: “u javnopravnom tijelu”.
Obrazloženje:
Na razvidan način se određuje jedinstveno upravno mjesto.
V. Na članak 23.
U članku 23. stavak 2. i 3. briše se.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 2.
Obrazloženje:
Obveza polaganja državnog stručnog ispita propisana je Zakonom o državnim službenicima i Uredbom o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita („Narodne novine“, br. 61/06.). Budući je predmet upravni postupak i upravni sporovi sastavni je dio tog ispita, procijenjeno je da nije potrebno propisivati obvezu polaganja novoga ispita za službenike koji vode postupak i rješavaju u upravnom postupku.
VI. Na članak 27.
U članku 27. stavku 2. iza riječi: “dana” dodaju se riječi: “od dana kada je zatražena”.
Obrazloženje:
Utvrđuje se vrijeme od kada počinje teći navedeni rok.
VII. Na članak 56.
U članku 56.stavku 2. riječi: „ osim ako je drukčije propisano“ zamjenjuju se riječima:“ ako nije drukčije propisano“.
Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj.
VIII. Na članak 60.
U članku 60. stavku 2. riječ: “razumiju” zamjenjuje se riječju: “smatraju”.
U stavku 3. riječ: “ozbiljna” briše se.
Obrazloženje:
Usklađuje se izričaj s odredbom stavka 1. članka 71., te istodobno otklanja moguća dvojba oko toga koja se sumnja ima smatrati ozbiljnom.
IX. Na članak 72.
U članku 72. stavku 1. riječ: “stigao” zamjenjuje se riječima: “zaprimljen u”.
Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj.
X. Na članak 73.
U članku 73. stavku 2. riječ: “ostavljenom” zamjenjuju se riječju: “određenom”.
Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj.
XI. Na članak 75.
U članku 75. stavku 4. u drugoj rečenici iza riječi: “način” dodaju se riječi: “u određenom roku”, a u trećoj rečenici riječ: “ostavljenom” zamjenjuje se riječju: “određenom”.
Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj.
XII. Na članak 83.
U članku 83. stavku 3. riječi: “po pravilima o posrednoj dostavi” zamjenjuju se riječima: “prema odredbama ovoga Zakona koje se odnose na posrednu dostavu”.
Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj.
XIII. Na članak 85.
Članak 85. i naslov iznad njega brišu se.
Obrazloženje:
Imajući u vidu odredbe članka 83., 84. i 86., ocjenjuje se da je ova odredba suvišna, posebno iz razloga što glasi samo na određene akte, odnosno određena pismena.
XIV. Na članak 86.
U članku 86. stavku 1. briše se točka i dodaje se tekst u zagradi: „ ( osobna dostava)“.
U stavku 2. iza riječi: „se“dodaje se riječ „ naslovljena“, a brišu se riječi: „kojoj se dostava ima obaviti osobno“. U istom stavku iza riječi : „ili“ dodaje se riječ: „pretincu“.
U stavku 3. iza riječi: „pronađe“ dodaje se riječ: „ naslovljenu“, a riječi: „kojoj se pismeno dostavlja“ brišu se.
Obrazloženje:
Dorađuje se i usklađuje izričaj.
XV. Na članak 106.
U članku 106. stavku 1. riječi: “može izjaviti žalbu” zamjenjuju se riječima: “ima pravo izjaviti žalbu drugostupanjskom tijelu”.
Stavak 3. i 4. brišu se.
Obrazloženje:
Amandmanom na stavak 1. i 2. dorađuje se izričaj, te su tako odredbe stavka 3. i 4. suvišne.
XVI. Na članak 108.
U članku 108.stavku 1. riječ: „osporenog“ se briše , a iza riječi: „rješenja“ dodaju se riječi: „koje se pobija“.
XVII. Na članak 114.
U članku 114. stavcima 5. i 6. riječi: „ osporeno“ zamjenjuju se riječima : „pobijano“.
XVIII. Na članak 116.
U članku 116. stavku 1. riječ: „ osporenog“ zamjenjuje se riječju: „ pobijanog“.
Obrazloženje am. XVI.-XVIII.
Dorađuje se izričaj.
XIX. Na članak 118.
U članku 118. stavku 1. dodaje se nova točka 4. koja glasi: „4. da je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rješava stvar.“
Obrazloženje
Ovim dodatkom obuhvaćeni su svi razlozi za poništavanje rješenja od strane drugostupanjskog tijela u žalbenom postupku.
XX. Na članak 122.
U članku 122. ispred riječi : „nije“ dodaje se riječ: „zakonom“.
Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj, jer se kraći rok može propisati samo određenim zakonom.
XXI. Na članak 123.
U članku 123. stavku 2. riječi: „ pri izjavljivanju prigovora“ zamjenjuju se riječima. „ na prigovor“
U stavku 4. u prvoj rečenici iza riječi:“prvostupanjskog tijela „ dodaju se riječi: „o prigovoru“, a iza riječi: „drugostupanjskog tijela“ dodaju se riječi: „ o prigovoru“. U drugoj rečenici iza riječi: „tijela“ dodaju se riječi : „ o prigovoru“.
Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj.
XXII. Na članak 132.
U članku 132. stavku 2. riječ: „određenom“ zamjenjuje se riječju: „tom“.
Obrazloženje:
Predloženom izmjenom zakonska odredba je bitno preciznija s obzirom da se upućuje na rok koji je već određen u toj odredbi.
XXIII. Na članak 141.
U članku 141. stavku 1. iza riječi: “propisano” dodaje se riječ: “zakonom”.
Obrazloženje:
Ocjenjuje se da se samo zakonom može propisati iznimka glede produženja odgode izvršenja rješenja.
XXIV. Na članak 154.
U članku 154. stavku 4. na kraju stavka briše se točka i dodaje se tekst koji glasi: „i određen iznos štete ukoliko je javnopravnom tijelu šteta nastala.“
Obrazloženje:
Predložena dopuna je nužna budući u protivnom ostaje nejasno u kojem se postupku određuje naknada štete javnopravnom tijelu u slučaju jednostranog raskida upravnog ugovora.
Naime, stavkom 2. i 4. istoga članka propisano je da javnopravno tijelo može jednostrano raskinuti upravni ugovor rješenjem, zbog neispunjavanja obveza iz upravnog ugovora od strane stranke, u kojem slučaju se javnopravnom tijelu jamči pravo na potraživanje nastale štete. Naime, mogao bi se izvesti zaključak da se o šteti nastaloj javnopravnom tijelu odlučuje pred redovnim sudom.
Isto tako, navedenom dopunom u odredbama o upravom ugovoru, uskladilo bi se postupanje u pitanjima naknade štete za javnopravno tijelo i za stranku, budući se o naknadi štete nastale za stranku zbog neispunjavanja ugovornih obveza javnopravnog tijela, po prigovoru stranke odlučuje rješenjem o prigovoru protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor, sukladno odredbi članka 155. ovoga Zakona.
XXV. Na naziv Glave I. SEDMOGA DIJELA
U SEDMOM DIJELU u nazivu Glave I. riječi : „nezakonite radnje javnopravnog “ zamjenjuju se riječima: „ postupanja javnopravnih „.
Obrazloženje:
Preciznije se određuje obuhvat sadržaja odredbi Glave I.
XXVI. Na članak 157.
Naslov iznad članka 157. mijenja se i glasi: “Zaštita od drugih oblika postupanja javnopravnih tijela”.
Članak 157. mijenja se i glasi:
„Osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice“.
Obrazloženje:
Usklađuje se izričaj sa odredbom članka 3. stavka 2. ovoga Zakona.
XXVII. Na članak 158. i naziv Glave II. SEDMOGA DIJELA
Naziv Glave II. iznad članka 158. mijenja se i glasi: “Zaštita od postupanja pružatelja javnih usluga”.
U članku 158. stavku 2. riječ: “djelatnosti” zamjenjuje se riječima: “javnih usluga”.
Obrazloženje:
Preciznije se određuje obuhvat sadržaja odredbi Glave II. i dorađuje izričaj.
XXVIII. Na članak 168.
Članak 168. mijenja se i glasi:
„Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o rješavanju upravnih stvari te o provedenim postupcima zaštite od postupanja javnopravnih tijela i postupanja pružatelja javnih usluga.“
Obrazloženje:
Obveza izvješćivanja Vlade Republike Hrvatske proširuje se i na druga postupanja javnopravnih tijela i pružatelja javnih usluga. Isto tako način na koji će središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave izvješćivati Vladu Republike Hrvatske o stanju rješavanja upravih stvari te o provedenim postupcima zaštite od postupanja javnopravnih tijela i postupanja pružatelja javnih usluga nije potrebno propisivati ovim Zakonom.
XXIX. Na članak 169.
Članak 169. briše se.
Obrazloženje:
Sadržaj ove odredbe ne treba biti sadržajem ovoga Zakona. Zakonodavnu politiku glede postajanja posebnih upravnih postupaka na odgovarajući način Vlada Republike Hrvatske može preispitati i predložiti odgovarajuće izmjene ili dopune posebnih zakona.
XXX. Na članak 170.
Članak 170. briše se.
Obrazloženje:
Sukladno amandmanu na članak 168. nema osnove za propisivanje obveze donošenja Naputka za izradu izvješća o stanju rješavanja upravnih stvari.
XXXI. Na članak 171.
Članak 171. briše se.
Obrazloženje:
Sukladno amandmanu na članak 23. ovoga Zakona suvišan je i ovaj članak.
XXXII. Dodaje se članak
Iza članka 172. dodaje se članak 172a. koji glasi:
Članak 172a.
„Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Naputak za izradu izvješća o stanju rješavanja upravnih stvari u tijelima državne uprave i upravnim tijelima Grada Zagreba i rokovima za dostavljanje tih izvješća („Narodne novine“, br. 86/06.).”
Obrazloženje:
Usklađuje se izričaj sukladno amandmanima na članak 168. i 169.
4. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Emila Tomljanovića, predsjednika Odbora za zakonodavstvo.
PREDSJEDNIK
ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
Emil Tomljanović, dipl.pravnik