Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 38. sjednici, održanoj 20. lipnja 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhu sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, prvo čitanje, P.Z.E. br. 350 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2018.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U kratkom uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da su Europski parlament i Vijeće EU 27. travnja 2016. donijeli Direktivu EU 2016/680 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprječavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršenja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP kako bi se jednakomjerno zaštitila temeljna prava i slobode pojedinca u vezi obrade osobnih podataka u svim državama članicama, a s druge strane osigurala razmjena osobnih podataka između nadležnih tijela država članica EU kao i između država članica i drugih država i međunarodnih organizacija.
S obzirom da bi prenošenje odredbi Direktive u važeće propise zahtijevalo izmjenu nekoliko zakonskih propisa, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se pristupilo izradi novog zakona kojim se namjerava na jedinstven način urediti navedena materija.
Prijedlogom zakona se utvrđuju načela obrade osobnih podataka te se posebno apostrofira pravo na zaštitu koju pojedinac ostvaruje bez obzira na boravište i državljanstvo, te neovisno o tome da li se obrada obavlja ručno ili automatiziranim putem, ako se namjerava ostvariti pohrana tih podataka.
Nadalje jasno je utvrđeno da se Zakon neće primjenjivati na obradu osobnih podataka u okviru djelatnosti u vezi s nacionalnom sigurnošću, djelatnosti agencija ili službi zaduženih za pitanje nacionalne sigurnosti i na obradu osobnih podataka u državama članicama pri obavljanju djelatnosti obuhvaćenih glavom V. poglavljem 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).
Zaključno je istaknuo da za provedbu predmetnog Zakona neće biti potrebno osigurati dodatna novčana sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
U raspravi koja je uslijedila pozdravljeno je donošenje Zakona, no ujedno je i istaknuto da su i u ovom slučaju državna tijela dužna pridržavati se pozitivnih zakonskih propisa, koji na žalost, što je vidljivo iz svakodnevnog života, ne obvezuju medije koji kontinuirano krše prava pojedinaca. U odredbi članka 35. Ustava RH jamči se štovanje i pravna zaštita dostojanstva, časti i ugleda, kao temeljnih ljudskih prava, što se u stvarnom životu ne poštuje te je postavljeno pitanje kada će poštivanje dostojanstva čovjeka postati mjerilo zaštite ljudskih prava.
Predstavnici predlagatelja su istaknuli da se predmetnim Zakonom uređuje zaštita osobnih prava pojedinca u odnosu na državne institucije koje obrađuju te podatke, tj. zaštita od strane policije i pravosudnih tijela te da postupanje medija odnosno eventualno kršenje odredbi kojima se uređuje zaštita osobnih podataka od strane medija nije predmet Zakona.
Nakon rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhu sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić