Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici održanoj 24. studenoga 2022. Prijedlog strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. studenoga 2022. godine.
Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik Ministarstva turizma i sporta uvodno je predstavio Strategiju, posebno istaknuvši kako je usklađena s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i temeljnim dokumentima i politikama Europske unije i Republike Hrvatske, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Strategija je izrađena u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih relevantnih institucija. U izradu su bili uključeni i predstavnici lokalne zajednice kao i brojni građani koji su sudjelovali u anketnom istraživanju. Šira javnost imala je priliku dati doprinos u izradi Strategije svojim komentarima kroz postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću putem portala e-Savjetovanja. Od 80 zaprimljenih komentara 25 ih nije prihvaćeno, pojasnio je predstavnik predlagatelja. Strategija sadrži viziju razvoja turizma u Republici Hrvatskoj u smjeru održivosti, razvojne potrebe i potencijale koje treba ostvariti te donosi konkretna prioritetna područja za ostvarenje strateških ciljeva koji su definirani sukladno stavovima ključnih dionika uz uvažavanje globalnih trendova.
U kontekstu razvojnih potreba i potencijala utvrđeni su strateški ciljevi koji doprinose održivom turizmu i ukupnom gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske te unaprjeđenju uvjeta života i rada njenih stanovnika te je razrađena i intervencijska logička matrica sa vremenskim rokovima po kvartalima u narednih osam godina.
Na temelju Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine predviđena je izrada Nacionalnog plana razvoja održivog turizma do 2027. godine koji će sadržavati operacionalizaciju prioritetnih područja kroz konkretne mjere, dodao je predstavnik predlagatelja.
Istaknuto je deset ključnih izazova na temelju detaljne analize stanja turizma u Republici Hrvatskoj: vremenska i prostorna neujednačenost, utjecaj turizma na okoliš i prirodu, međuodnos turizma i klimatskih promjena, prilagodba ubrzanim tehnološkim promjenama u turizmu, kvaliteta života i dobrobit lokalnog stanovništva, nedostatni ljudski potencijali u brojnosti i kvaliteti, neadekvatna struktura i kvaliteta smještajnih kapaciteta, nepovoljno poslovno i investicijsko okruženje, nedovoljno učinkovit zakonodavni i upravljački okvir, utjecaj kriza na turizam te promjene ponašanja i potreba turista.
Analizom razvojnih potreba i razvojnih potencijala definirana su četiri ključna strateška cilja razvoja održivog turizma Hrvatske: cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam, turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, konkurentan i inovativan turizam te otporan turizam.
Definirana su i četiri razvojna smjera: održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornosti na krize, zelena i digitalna tranzicija i ravnomjeran regionalni razvoj, od kojih se očekuje stvaranje prilika za sadašnje i buduće generacije, pri čemu će ljudi biti u središtu svih ulaganja, istaknuto je od strane predstavnika predlagatelja.
U raspravi su zastupnici posebno istaknuli nedostatak ljudskih potencijala u brojnosti i kvaliteti, neadekvatnu strukturu i kvalitetu smještajnih kapaciteta kao i nepovoljno poslovno i investicijsko okruženje kao značajne probleme hrvatskoga turizma. Predstavnik predlagatelja pojasnio je kako će Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. sadržavati operacionalizaciju prioritetnih područja kroz konkretne mjere. Vezano uz neadekvatnu strukturu smještajnih kapaciteta, upozoreno je također na problem apartmanizacije u pojedinim područjima koji rezultira nedostatkom cjenovno pristupačnog stanovanja. Predstavnici Ministarstva turizma i sporta potvrdili su kako je evidentan nedostatak ljudskih potencijala kao i nedostatak adekvatnih kompetencija za potrebe turizma, stoga je i razvoj ljudskih potencijala jedan od ključnih elemenata reforme sustava upravljanja razvojem turizma. Nužno je i veće usklađivanje kompetencija s potrebama tržišta rada te se naglasak stavlja na prilagodbu obrazovnih programa potrebama turističkog tržišta i razvoj programa cjeloživotnog obrazovanja usmjerenih na prekvalifikaciju i usavršavanje. Vezano uz apartmanizaciju, na razini EU-a jedna od aktualnih inicijativa jest i reguliranje kratkoročnog najma smještaja s obzirom na to da se takva vrsta najma na području Europske unije jako brzo razvija, i to najviše razvojem internetskih platformi za iznajmljivanje. Predložena pravila nastojat će povećati transparentnost u pogledu identifikacije i aktivnosti te će olakšati registraciju iznajmljivača, a Strategija održivog razvoja turizma do 2030. usklađena je s aktivnostima planiranim na EU razini, pojasnio je predstavnik predlagatelja.
Na raspravi je upozoreno i na veliki broj izdanih radnih dozvola u 2022. godini za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj, oko 100 000 izdanih dozvola, koje se većinom odnose na područje građevine i turizma, dok hrvatski radnici odlaze u inozemstvo zbog potreba posla. Također je naglašena potreba aktivnijeg inspekcijskog nadzora nad izdavanjem radnih dozvola kako bi se spriječile moguće zlouporabe. Konstatirano je kako je udio zaposlenih u turizmu u Hrvatskoj jedan od najviših u EU, ali Hrvatska se ipak suočava s velikim nedostatkom radne snage, a koji je prouzročen s jedne strane visokom potražnjom za radnom snagom, a s druge visokom nekonkuretnošću zanimanja u turizmu na tržištu rada.
Nadalje, bilo je riječi i o važnosti osiguranja poticajnog poslovnog okruženja kao i o digitalnoj transformaciji turizma koja mijenja način upravljanja turističkim destinacijama i poslovnim subjektima u turizmu.
Većina članova Odbora izrazila je zadovoljstvo predloženom Strategijom, posebno istaknuvši i pohvale koje dolaze iz različitih tijela koja se bave turizmom na međunarodnoj razini. No, neki zastupnici izrazili su zabrinutost vezano uz implementaciju konkretnih mjera koje se odnose na očuvanje prostora tijekom intenzivne turističke aktivnosti. Završno je ocijenjeno kako ulogu Ministarstva turizma i sporta treba ojačati, posebice u kontekstu provedbe Strategije.
Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa “SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
STRATEGIJE RAZVOJA ODRŽIVOG TURIZMA DO 2030. GODINE
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Branko Grčić, v.r.