Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 9. sjednici, održanoj 11. veljače 2025. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 119, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2025. godine, uz prijedlog da se predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnijela je državna tajnica. Navela je da je cilj izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama podizanje socijalne sigurnosti obitelji s djecom, demografska obnova i demografski razvoj Republike Hrvatske. Predviđene su mjere podizanja novčanih potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora kao što su udvostručenje jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete, povećanje novčane naknade za korištenje prava na roditeljski dopust zaposlenih i samozaposlenih roditelja te povećanje naknade za nezaposlene korisnike i korisnike izvan sustava rada. Također, produžuje se vremensko trajanje prava na očinski dopust i dopust posvojitelja na način da se umjesto sadašnjih deset radnih dana za jedno dijete propisuje se 20 radnih dana, odnosno umjesto 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece propisuje se 30 radnih dana. Državna tajnica navela je da je jedan od prioritetnih ciljeva veće uključivanje roditelja u korištenje roditeljskog dopusta te ravnopravnija raspodjela skrbi o djeci u najranijoj dobi od strane oba roditelja, s naglaskom na jače uključivanje očeva. Dostupnost potpora u dovoljno izdašnim iznosima trebala bi potaknuti zaposlene roditelje na lakše odlučivanje potencijalnih roditelja na zasnivanje i proširivanje obitelji, s obzirom na to da korištenje dopusta često rezultira gubitkom jednog dijela dohotka za obitelj i da će roditelji koristiti pravo na roditeljski dopust samo ako je primjereno plaćen. Državna tajnica osvrnula se na probleme koji u Republici Hrvatskoj postoje s malim postotkom korištenja roditeljskog dopusta od strane očeva. Zaključila je da će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje po službenoj dužnosti korisnicima obračunati ono pravo koje je za njega povoljnije te da bi predloženi zakon trebao stupiti na snagu 1. ožujka 2025. godine.
Zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom podsjetila je da se potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Republika Hrvatska opredijelila zajamčiti određeni životni standard osobama s invaliditetom, pa tako i djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. Naime, roditeljima djece s teškoćama u razvoju mora se omogućiti primjereni životni standard kroz naknadu koja će im biti osigurana za vrijeme u kojem nisu u mogućnosti ostvariti prihod od vlastitog rada. Iznijela je primjedbu da je iznos naknade za korištenje dopusta radi njege djeteta s teškoćama u razvoju (predloženo povećanje sa 125% na 182%) nedovoljan te ga je potrebno dodatno povećati razmjerno povećanjima drugih naknada (primjerice naknada za korištenje roditeljskog dopusta povećana je s maksimalno 225,5% na 680% osnovice). Pravo na navedenu naknadu iznimno je važno za skrb o djeci s teškoćama u razvoju jer se iz tog prava podmiruju potrebe djece s teškoćama u razvoju, ali i roditelja koji nije u mogućnosti ostvarivati prihod od vlastitog rada. Stoga bi iznos trebao pratiti povećanje drugih naknada kao i realno povećanje troškova života.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova naveo je da se pravobraniteljica uključila u javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti te pohvalila predložene izmjene i dopune usmjerene na povećanje materijalnih prava korisnika/ica iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Međutim, pravobraniteljica je iznijela niz prijedloga. Tako se zalaže za potpuno delimitiranje iznosa roditeljskih naknada te potrebu isplate dvostrukih novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u slučajevima rođenja blizanaca, odnosno trostrukih u slučajevima rođenja trojki te smatra da navedeno treba uključiti u predmetni Zakon. Zamjenik pravobraniteljice naveo je i problematiku majki koje neposredno nakon korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta rode te koriste drugi rodiljni/roditeljski dopust, kao i majki koje neposredno nakon korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta koriste bolovanje radi njege djeteta, odnosno da te majke primaju naknadu u minimalnom iznosu. Također, iznesena je primjedba na nepovoljniji položaj žena u poduzetništvu, odnosno prema Prijedlogu proizlazi da se isti iznos predviđa za samozaposlene kao i za nezaposlene osobe. Naveo je i kontinuirane preporuke pravobraniteljice koje se odnose na kreiranje politika i strategija koje će pridonijeti ravnopravnom angažmanu očeva, stvaranje pozitivne klima te fleksibilnih uvjeta rada s ciljem lakšeg usklađivanja privatnog i profesionalnog života.
U raspravi su sudjelovale članice Odbora te zainteresirana zastupnica koja nije članica Odbora. Potpredsjednica Odbora postavila je pitanje je li razlog malom udjelu korištenja roditeljskog dopusta od strane očeve suglasnost koju trebaju dobiti od poslodavca, što kod nekih poslodavaca (posebno u privatnim tvrtkama) predstavlja problem.
Članice Odbora pohvalile su predložene izmjene i dopune Zakona. Međutim, postavljeno je pitanje mogućnosti praćenja i analize načina na koji pojedini očevi koriste rodiljne i roditeljske dopuste, odnosno koriste li dopust za ono čemu je namijenjen ili zlorabe svoje pravo za druge aktivnosti umjesto skrbi o djeci. Izneseno je mišljenje da će delimitiranje naknada pomoći da se više očeva uključi u skrb o djeci. Nadalje, članice su podsjetile da je nekada za muškarce bila sramota ostati kod kuće s djecom. Upozoreno je da obiteljska politika ne uključuje samo naknade već su potrebne brojne druge mjere. Izneseno je mišljenje da se predmetnim zakonom destimulira samozaposlene osobe, odnosno paušalne obrtnice koje se stavlja gotovo u isti rang s nezaposlenim osobama i za koje je predviđena naknada u minimalnom iznosu. Izražena je i bojazan hoće li Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uspjeti na vrijeme donijeti nova rješenja, odnosno hoće li korisnici na vrijeme svoje dobiti naknade.
U raspravi su podržane sve promjene koja olakšavaju materinstvo i roditeljstvo pa tako i povećanje naknada. Naglašeno je da se odredbe predmetnog zakona prvenstveno i u velikoj većini primjenjuju na žene koje su glavne korisnice prava, što je u izravnoj vezi s neravnopravnim položajem žena na tržištu rada. Istaknuto je da trudnoća i materinstvo nažalost još uvijek ostaju glavni uzroci diskriminacije žena u području rada. U tom smislu, podržavaju se predložene promjene jer idu k ravnopravnijoj raspodjeli roditeljstva između majke i oca, odnosno s njima izjednačenih osoba. Posebno je pozdravljeno produljenje trajanja očinskog dopusta uz opasku da se moglo ići i ambicioznije te predložiti dulje trajanje od 20, odnosno 30 dana. Izneseni su i neki komentari koji se odnose na sâm zakon, a ne odredbe koje se mijenjaju. Tako je istaknuta primjedba na odredbu po kojoj je stanka za dojenje ograničena na godinu dana života djeteta, umjesto na vrijeme dok žena doji. S tim u vezi, iznesena je primjedba i na ograničenje trajanja na godinu dana zabrane noćnog rada žena koje doje.
Nadalje, izneseno je mišljenje da bi u kontekstu obiteljske politike trebalo više pažnje posvetiti široj podršci obitelji (vrtići, produženi boravak u školama, priuštivo stanovanje, povećanje stambenih kapaciteta i sl.). Iznesena je i primjedba na korištenje proračunske osnovice, što dovodi do nerazumijevanja potencijalnih korisnika naknade te se predložilo vezanje naknada za prosječnu plaću ili minimalnu plaću. Iznesen je i prijedlog da se uvede univerzalni dječji doplatak. Rasprava je zaključena primjedbom da izmjenama i dopunama zakon postaje težak i problematičan za praćenje te prijedlogom da zakoni koje Hrvatski sabor donosi, posebno koji se odnose na velik broj korisnika, budu jasnije napisani i primjereniji većem broju korisnika.
Završno je državna tajnica odgovorila na postavljena pitanja i primjedbe. Naglasila je da Ministarstvo (nekadašnji Ured) nije dobilo primjedbe o onemogućavanju korištenja roditeljskog dopusta očevima od strane nekih poslodavaca te da u slučaju onemogućavanja postoje prekršajne odredbe za poslodavce. Očinski dopust uveden je od kolovoza 2022. godine, a provedena je kampanja za poticanje očeva na korištenje tog prava. U sklopu kampanje provedeno je istraživanje koje je dalo zanimljive podatke. Naime, kada se pitalo očeve kada se oni trebaju uključivati u odgoj djece, dobiven je odgovor da je puni angažman očeva potreban nakon 12.-13. godine života. Također, visoki postotak očeva smatra da skrb o novorođenčetu treba obavljati majke. Nadalje, očevi su na pitanje o razlogu zbog kojeg ne koriste roditeljski dopust često dali odgovor da im poslodavac to možda neće dopustiti ili da će ih kolege drugačije gledati. Navedeno pokazuje da je naše društvo i dalje tradicionalno. Vezano za sâm način korištenja roditeljskog dopusta, u to Ministarstvo ne može ulaziti i na to utjecati. Podaci pokazuju da ukupno roditeljski dopust koristi svega 5% očeva, ali se očinski dopust izdašno koristi, a najviše ga koriste očevi prvog i drugog djeteta. Državna tajnica navela je da se kod svakih izmjena zakona pripremaju brošure za edukaciju potencijalnih korisnika. Vezano za roditelje djece s teškoćama u razvoju, državna tajnica istaknula je da je i za njih naknada povećana, a roditelji su zadržali sva svoja prava koja su za njih povoljnija. Vezano za paušalne obrtnice, Zakonom o obrtništvu definirano je da svaki obrtnik ima pravo i mogućnost prijaviti osnovicu po kojoj će plaćati svoj doprinos zdravstvenog osiguranja, što je povezano s visinom rodiljne i roditeljske naknade. Osim provođenja kampanja za ravnopravno uključivanje oba roditelja, smatra da je potrebna edukacija i informiranje kroz cjelokupni obrazovni sustav. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje do sada nije imao problema s isplaćivanjem naknada po službenoj dužnosti te je uvjerena da će naknade biti na vrijeme isplaćene. Državna tajnica navela je da se razmišlja i o univerzalnom doplatku za djecu, kao i uvođenju neke druge osnovice namijenjene krajnjem korisniku te zaključila je da uvijek ima prostora za napredak.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Dubravka Lipovac Pehar, potpredsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.