Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 20. sjednici održanoj 16. lipnja 2010. godine razmotrio je Prijedlog zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klubovi zastupnika HDZ-a i HSS-a u Hrvatskom saboru, aktom od 22. lipnja 2009. godine.
Odbor je raspravu proveo, sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Prilikom rasprave Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 28. svibnja 2010. godine.
Intencija ovog Zakona, prema riječima predlagatelja, je odrediti način pronalaženja, obilježavanja i trajnog održavanja grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata (nakon 9. svibnja 1945.godine). Na području Republike Hrvatske dogodila su se masovna ubojstva i to bez suđenja ili u montiranim procesima, a žrtve takovih ubojstava zaslužuju dužno poštovanje, rehabilitaciju te mogućnost odavanja počasti kroz pronalaženje mjesta masovnih zločina i njihovo trajno održavanje. Procjene ukupnog broja žrtava su nepouzdane a kreću se od 80000 do preko 200000. Brojni grobovi nalaze se i na područjima nama susjednih država (Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija). Hrvatski je sabor 30. lipnja 2006. godine donio ”Deklaraciju o osudi komunističkih zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945-1990. godine”. Za provedbu ovog zakona nužno je ustrojiti Ured za otkrivanje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata koji bi zamijenio ukinutu Komisiju za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Drugog svjetskog rata. Obvezu otkrivanja, uređenja i obilježavanja grobova te vođenje očevidnika broja grobova i žrtava preuzima Vlada Republike Hrvatske, dok je trajno održavanje grobova obveza županija. Prema riječima predlagatelja postoje neka otvorena pitanja koja će trebati riješiti, a to su način na koji će se odrediti pripadaju li žrtve razdoblju prije ili poslije završetka Drugog svjetskog rata, što s posmrtnim ostacima žrtava za koje se utvrdi da su iz Drugog svjetskog rata te što posmrtnim ostacima žrtava hrvatskih državljana koji su pokopani na teritoriju drugih država. Izražena je nada da će se ovaj Zakon donijeti konsenzusom.
U raspravi članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje Zakona uz naglasak da sve žrtve zaslužuju dužno poštovanje i počast jer je necivilizacijski i nečovječno ubijanje u ime ideologije. Prema mišljenju nekih članova trebalo bi se inzistirati i na otkrivanju te sankcioniranju nalogodavaca i počinitelja zločina, osobito u onim slučajevima kad postoje ozbiljne indicije i spoznaje o njima. Kritiziran je nedolazak članova Odbora iz redova oporbe koji su time izrazili svoj stav o protivljenju ovom Zakonu. Predloženo je da se za člana Upravnog vijeća Ureda imenuje i jedan predstavnik udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Trebalo bi se preispitati i proslavljanje 22. lipnja kao Dana antifašističke borbe te razmisliti o 9. svibnju kao državnom blagdanu kojim bi se proslavljao Dan pobjede nad fašizmom i u Republici Hrvatskoj.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova za) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje sljedećih
zaključaka
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata,
2. Sve primjedbe, prijedloge i mišljenja uputit će se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Đakića, potpredsjednika Odbora.
POTPREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić