Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj  4. ožujka 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o sustavu plaća u državnoj službi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, P.Z.br.715, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Martina Dalić, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 9. listopada 2014. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predlagateljica je istaknula kako je cilj predloženog Prijedloga zakona reforma sustava plaća u državnoj službi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pritom je istaknula da je ovo samo jedan od prijedloga zakona iz paketa predloženih zakona (Prijedlog zakona o sustavu plaća u javnim službama, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika).

Predloženom reformom državne i javne uprave osigurala bi se depolitizacija državne uprave, a jedinstvenim sustavom upravljanja plaćama i vrednovanjem rada osiguralo bi se načelo jednake plaće za jednaki rad.

Radna mjesta u državnoj službi razvrstavaju se u 12 platnih razreda od kojih svaki sadrži 12 platnih stupnjeva. Uvođenjem ovakvoga sustava ukinuo bi se postojeći dodatak na staž od 0,5% godišnje, ali to ne bi išlo na štetu najboljih službenika jer bi se nadoknadio promicanjem za jedan platni stupanj u slučaju dvije uzastopne ocjene „izvrstan“.

Po mišljenju predlagateljice, predloženi sustav platnih razreda, te sustav procjene radne učinkovitosti temeljem mjerljivih ciljeva stvorio bi mehanizme za jačanje motivacije, stručnosti i odgovornosti službenika za svoj rad.

Reforma sustava plaća u državnoj upravi temelji se na načelu jednake plaće za jednak rad u cijeloj državnoj službi i službama u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Brojni su ekonomski razlozi za reformu državne i javne uprave, inertnost i sporost u prilagodbi promjenama tršišnih okolnosti pridonosi u velikoj mjeri niskoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Nadalje, u RH iz Državnog proračuna 21% zaposlenih prima plaću, a jedinice lokalne samouprave glavni su generator rasta broja zaposlenih u proteklih 6 godina, što ukazuje na  glomazan i skup javni sektor.

U raspravi je iznijeto mišljenje kako je potrebno reformirati sustav plaća u državnoj službi i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te nagrađivati službenike temeljem rezultata rada i stručnosti .

Većina članova Odbora suglasna je s pisanim Mišljenjem Vlade RH na navedeni akt kojim Vlada ne podržava Prijedlog zakona.

Nakon  provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (3 suzdržana i 5 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o sustavu plaća u državnoj službi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, P.Z. br. 715

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja