Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na trećoj sjednici održanoj 27. travnja 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, prvo čitanje koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2016. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju.
Istaknuo je da se predmetni Zakon mora do 18. rujna 2016. godine uskladiti s Direktivom 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (u daljnjem tekstu: Direktiva) kojom se uspostavlja okvir za prostorno planiranje morskog područja u svrhu promicanja održivog rasta pomorskih gospodarstava, održivog razvoja morskih područja i održivog korištenja morskih resursa. Pritom je napomenuo da se postojeći sustav prostornog planiranja u Republici Hrvatskoj uspostavljen Zakonom o prostornom uređenju temelji se na načelu integralnog pristupa u planiranju i upravljanju prostorom koji obuhvaća kopno i more te njihovu međusobnu interakciju.
Nadalje, istaknuo je da će se ovim Zakonskim prijedlogom: izravno propisati ciljevi prostornog planiranja morskog područja i načela prostornog planiranja morskog područja i to načelo uzimanja u obzir interakcije kopna i mora, te načelo prostorne i vremenske raspodjela postojećih i budućih djelatnosti, namjena i način korištenja mora; urediti pitanje suradnje Republike Hrvatske s državama članicama i državama koje nisu članice Europske unije u planiranju morskog područja (mora) u Podregiji Jadransko more.
Naglasio je da će se donošenjem ovih izmjena i dopuna Zakona omogućiti prostorno planiranje u gospodarskom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske.

Članovi Odbora su u raspravi podržali predložene izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju.
Također, u raspravi su članovi Odbora postavili nekoliko pitanja i iznijeli nekoliko primjedbi. Postavilo se pitanje zašto se ranije nije započelo s procedurom usklađivanja, te kakve će učinke ovaj Prijedlog zakona proizvesti na države koje nisu članice Europske unije.
U raspravi je više puta istaknuto kako je prilikom donošenja Zakona o prostornom uređenju resorno ministarstvo pratilo primjenu zakona, te se planiralo kroz određeno razdoblje sve uočene nedostatke i probleme u provedbi Zakona otkloniti putem izmjena i dopuna Zakona, te istovremeno uskladiti s Direktivom.
Članovi Odbora su u raspravi naglasili važnost prostornog planiranja za gospodarski razvoj, ali i izrazili zabrinutost oko mogućeg prekomjernog iskorištavanja mora u tu svrhu, a na štetu okoliša i prirodnih resursa.

Naglašeno je da Republika Hrvatska ima tradiciju planiranja mora te da je jedna od rijetkih država u Europi koja je planirala morsko područje i prije stupanja na snagu Direktive. Ocijenjeno je pozitivnim što su se u međuvremenu stvorili i politički uvjeti koji omogućuju prostorno planiranje ZERP-a i epikontinentalnog pojasa.
U raspravi je resornom Ministarstvu predloženo da ovaj Prijedlog zakona prođe proceduru dobivanja mišljenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, te da njihova mišljenja budu sastavni dio materijala koje u proceduri donošenja zakona Vlada Republike Hrvatske upućuje Hrvatskom saboru.

Tijekom rasprave, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja također je predloženo da definiranje mora uskladi s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture.

Rok za donošenje Državnog plana prostornog razvoja, Prostornog plana ZERP-a i Prostornog plana epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske do 31. ožujka 2021. ocijenjen je kao neambiciozan i nepotrebno dug. U raspravi je istaknuto da je u interesu Republike Hrvatske da se Državni plan prostornog razvoja donese što prije jer se u postupcima prostornog planiranja iskazuju strateški  interesi i projekti države.

U raspravi su se članovi Odbora osvrnuli na produljenje trajanja javne rasprave  u postupcima izmjene i dopune  prostornih planova s osam do petnaest dana na trideset dana. Iako se radi o usklađivanju sa Arhuškom konvencijom, isto je ocijenjeno kao produljenje procesa prostornog planiranja, što će po mišljenju članova negativno utjecati na gospodarske projekte i produžiti njihovu realizaciju. Također u raspravi se kao jedan od razloga produljenja trajanja javne rasprave navodi postupak provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš koju je potrebno provesti pri izmjeni i dopuni prostornog plana. Sustav provedbe istog članovi Odbora okarakterizirali su kao paralelni sustav prostornog planiranja jer se strateška procjena utjecaja na okoliš provodi kao samostalni paralelni proces sa postupkom izrade prostornoga plana što u praksi izaziva brojne probleme. Članovi Odbora složili su se da strateška procjena utjecaja na okoliš mora postati dio postupka izrade prostornog plana te da je po tom pitanju nužna suradnja s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode kao resornim ministarstvom za stratešku procjenu utjecaja na okoliš u cilju pojednostavljenja donošenja prostorno planske dokumentacije i  skraćivanja  rokova u svrhu ubrzanja provedbe investicija.

Stoga je u raspravi predloženo da resorno ministarstvo prouči praksu drugih članica Europske unije koje su se također susrele s istim problemima.

Članovi Odbora su suglasni u ocjeni da je nužno štititi interese Republike Hrvatske prilikom sudjelovanja u donošenju odluka i direktiva.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova ( 9 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje sljedećih zaključaka:

1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZNJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

2. SVE PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI IZNIJETI U RASPRAVI UPUTIT ĆE SE PREDLAGATELJU DA IH UZME U OBZIR PRILIKOM IZRADE KONAČNOK PRIJEDLOGA ZAKONA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

PREDSJEDNICA ODBORA
Anka Mrak Taritaš