Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 15. lipnja 2022.
Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koji je istaknuo da su ukupni prihodi iznosili 100,3 milijuna kuna i najvećim dijelom ostvareni su od naknada za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, naknada za obavljanje drugih poslova HAKOM-a te od naknada za upravljanje adresnim i brojevnim prostorom. Na povećanje prihoda, u odnosu na prethodnu godinu, utjecala je naplata naknada na temelju izdanih dozvola za upotrebu radiofrekvencijskog spektra za mreže pokretnih komunikacijskih generacija nakon provedenog postupka javne dražbe. Rashodi su ostvareni u iznosu od 85 milijuna kuna.
Ukupni prihodi tržišta elektroničkih komunikacija iznosili su 11,6 milijardi kuna što je najviše u posljednjih pet godina. Najvažnija usluga na tržištu je širokopojasni pristup internetu s ukupnim prihodima od oko 5,37 milijardi kuna od čega na pokretne mreže otpada 3,5 milijardi, a na nepokretne 1,87 milijardi kuna. Dostupnost širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnim mrežama krajem 2021. iznosi 87%. Operatori su nastavili s ulaganjem u razvoj infrastrukture, novu tehnologiju i usluge. Tijekom 2021. uloženo je oko 4,2 milijarde kuna, 60% više nego prethodne godine. Pozitivno je što ulaganja rastu i u nepokretnim i u pokretnim mrežama. Snažan skok ulaganja u pokretnim mrežama povezan je uz dodjelu spektra operatorima i izgradnju 5G mreže.
Tržište poštanskih usluga u fazi je promjena zbog digitalizacije društva. Poštanske usluge na kraju 2021. pružalo je ukupno 24 davatelja, jedan davatelj više nego prethodne godine. Ukupni prihodi u 2021. narasli su 9,1%, (paketne usluge) odnosno iznose približno 2 milijarde kuna, iako se ukupni broj obavljenih usluga smanjio (tiskanice i pismovne pošiljke). U raspravi je pohvaljeno da se broj poštanskih ureda nije mijenjao i da je veći od minimalno propisanih 700 te na državnoj razini iznosi 1016. Rečeno je da nikako opcija ne smije biti zatvaranje poštanskih ureda iz demografskih razloga, naročito na otocima.
Na tržištu željezničkih usluga upravitelj željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj je HŽ Infrastruktura čiji su ukupni prihodi na istoj razini kao i 2019. te su iznosili 137 milijuna kuna. Prijevoz putnika željeznicom obavlja HŽ Putnički prijevoz, a teret i robu teretni prijevoznici, kojih je registrirano ukupno 11. Prevezeno je 15,4 milijun tona robe što je 1,5% više nego u prethodnoj godini. Novi teretni prijevoznici povećali su svoj udjel u prevezenoj robi u odnosu na HŽ Cargo za 0,3% dok je proteklih godina taj rast bio izraženiji.
Nakon drastičnog smanjenja broja prevezenih putnika u 2020. uzrokovanog lockdownom u 2021. broj prevezenih putnika je porastao, no oporavak nije ni približno dosegao brojku iz 2019. Uslugama putničkog prijevoza koristilo se ukupno 13,5 milijuna putnika, oko 3,3 posto više nego u 2020., ali i dalje značajnih 31,8 posto manje nego 2019.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade na predmetno Izvješće u kojem se predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.
U nastavku sjednice raspravljano je hrvatskom medijskom tržištu, odnosno regulatornom okviru za radio. Predstavnik HAKOM-a istaknuo je da Agencija za elektroničke medije samostalno odlučuje o koncesiji nakon što dobije ponude od HAKOM-a (snagu i lokaciju), a HAKOM vrši nadzor nad radom odašiljača.
Nadalje se raspravljalo o radijskim smetnjama s područja Talijanske Republike, koje otežavaju kvalitetan prijam hrvatskih radijskih programa duž cijelog priobalja. Predloženo je da se ovaj problem pokuša riješiti diplomatskim putem te da se prigovor uputi Europskoj komisiji kako bi se i hrvatski europarlamentarci uključili u njegovo rješavanje. Pohvaljeno je što su smetnje na hrvatskim televizijskim kanalima u većem dijelu uklonjene. U nastavku se raspravljalo ometanje radijskih frekvencija na području Vukovarsko-srijemske županije, odnosno grada Otoka te o legalizaciji linijske infrastrukture.
Istaknuto je da su krajem 2020. dobivena sredstva u okviru novog ciklusa Instrumenta tehničke pomoći EU-a, a tijekom 2021. definiran je projekt „Jačanje kapaciteta za provedbu procjene učinaka propisa“, koji će omogućiti Uredu za zakonodavstvo Vlade RH, tijelima državne uprave te HAKOM-u praktičnu primjenu procjene učinaka propisa, razvoj boljih propisa i donošenje optimalnih odluka u interesu građana i gospodarstva. Projekt je službeno započeo u siječnju 2022., a kraj se očekuje u prvoj polovici 2023. godine.
I u 2021. godini, HAKOM se aktivno uključio u razne aktivnosti vezane za zaštitu djece na internetu objavljivanjem brošura te prigodnim radionicama za djecu i roditelje. Također je nastavio aktivnosti vezane uz osobe s invaliditetom na području elektroničkih komunikacija, željezničkog prijevoza i poštanskih usluga.
Predmetno Izvješće u raspravi je pohvaljeno te je istaknuto da sadrži sve propisane podatke koji se odnose na tržište elektroničkih, poštanskih i željezničkih usluga, a uz to je pregledno i sveobuhvatno te urađeno sukladno odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2021. godinu
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić