Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 29. listopada 2021. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 153,6 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 173,3 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2021. godinu planiran je u iznosu od 19,7 milijardi kuna ili 4,7% BDP-a.
U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjel Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojeg je uvodno obrazložio predstavnik Ministarstva. Tekući financijski plan za 2021. godinu iznosio je ukupno 8.751.048.409 kuna, a nakon rebalansa iznosi 8.500.775.676 kn, dok iznos u limitu ostaje isti (5.850.119.023 kn). U limitu, je ukupno preraspodijeljeno 406.825.920 kn.
Ukupno smanjenje tekućeg financijskog plana ovog Ministarstva, nakon rebalansa, iznosi 250.272.733 kuna, na stavkama i izvorima koji nisu u limitu te ne utječu na deficit. Smanjenje se najvećim dijelom odnosi na planirana sredstva pomoći EU, iz razloga što očekivana dinamika provedbe projekta, za koje su sredstva planirana u okviru OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost, nije u potpunosti postignuta, uslijed otežane provedbe postupaka javne nabave u slučaju pojedinih podprojekata kao i kašnjenja u provedbi uslijed situacije uzrokovane pandemijom COVID-19 (kašnjenja u dopremi strojeva, materijala, radnika).
U raspravi je naglašeno da se nastavlja program dodjele državnih potpora vezano za pandemiju COVID. U raspravi je pohvaljen nastavak financiranja važnih projekata.
Nastavno, predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iz djelokruga rada Odbora, društva: Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su izmjene i dopune svojih financijskih planova za 2021. godinu te projekcije za 2022. i 2023. godinu.
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih cesta prijedlogom ovih izmjena i dopuna povećani su 1,87%, a rashodi 3,46% u odnosu na originalni plan. Najznačajniju stavku prihoda poslovanja čini naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta propisana Zakonom o cestama. Nastavljaju se aktivnosti na povlačenju sredstava za financiranje EU projekata i programa u ukupnom iznosu od 1.251,13 milijuna kuna. Smanjena su sredstava za financiranje EU projekata i programa za 39,50 milijuna kuna zbog izmijenjene planirane dinamike izvođenja radova na strateškim projektima Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom i Projektu izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka. Rashodi se odnose na interventna sredstva za sanaciju šteta na županijskim i lokalnim cestama na području Sisačko-moslavačke županije uzrokovanih potresom te za sufinanciranje dijela troškova zimske službe za nerazvrstane ceste na području jedinica područne i lokalne samouprave koje imaju status brdsko-planinskog područja.
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta u prijedlogu ovih izmjena i dopuna povećani su 1,56%, a rashodi 0,09%. u odnosu na originalni plan. Nastavljaju se investicijske aktivnosti na izgradnji autoceste A5 Granica Republike Mađarske – Beli Manastir – Osijek – Svilaj, dionica Beli Manastir – Halasica dužine 17,5 kilometara te započinje nastavak izgradnje autoceste A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva, Sektor Križišće – Žuta Lokva, a do kraja godine očekuje se i potpisivanje ugovora za nastavak izgradnje autoceste A11 Zagreb – Sisak. Također, nastavljaju se aktivnosti na projektima financiranima iz bespovratnih sredstava EU fondova (Crocodile 2 Croatia i Crocodile 3 Croatia) kao i manji projekti izgradnje, sanacije, održavanja i opremanja autoceste ugovoreni tijekom 2020. i 2021. godine.
Ukupni planirani prihodi HŽ Putničkog prijevoza prijedlogom ovih izmjena i dopuna manji su 2,8%, a rashodi 13,0% u odnosu na usvojeni plan. Na smanjenje prihoda utjecao je nastavak mjera besplatnog željezničkog prijevoza za stanovnike, volontere i službe koje sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta u Sisačko-moslavačkoj županiji, što će omogućiti daljnju normalizaciju uvjeta života stanovništva te pridonijeti aktivnostima na obnovi, revitalizaciji i oporavku gospodarstva ovom potresom pogođenog područja. Također je uveden pilot-projekt besplatnog javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola na području Republike Hrvatske. Nadalje, na smanjenje vlastitih prihoda od prijevoza, utjecalo je smanjenje broja prevezenih putnika uslijed epidemije.
Tijekom rasprave upozoreno je na potrebu revitalizacije, odnosno obnove i modernizacije željezničkih pruga, kako u Istarskoj, tako i drugim županijama, koje su već desetljećima zanemarene.
Ukupni planirani prihodi HŽ Infrastrukture prijedlogom ovih izmjena i dopuna manji su za 25,43% u odnosu na usvojeni plan. Smanjenje planiranih sredstava primarno se temelji na smanjenju prihoda od kapitalne pomoći od institucija i tijela EU kojim se financiraju investicije u željezničku infrastrukturu iz CEF programa, u iznosu od 483.500.000 kn te smanjenje prihoda od prijenosa EU sredstava kojim se financiraju investicije u željezničku infrastrukturu. U obrazlože nju na upit o smanjenju realizacije projekata zbog pandemije, istaknuto je da je smanjenje rezultat promijenjene dinamike realizacije projekata uslijed intenziviranja pandemije koronavirusa (nedostatak radnika, teškoće u transportu i dr.) što je uzrokovalo usporavanje radova na pojedinim projektima obnove, modernizacije i izgradnje željezničke infrastrukture, kao i odgode početka radova na tek ugovorenim projektima. U novom planu za 2021. godinu su programi investicijskih aktivnosti obnove i modernizacije pruga za lokalni, regionalni i međunarodni promet, obnovu i modernizaciju željezničkog čvorišta Zagreb, aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline te za izgradnju novih pruga i kolosijeka.
U raspravi je istaknuto da se radi prilagođavanja novonastalim okolnostima uzrokovanih pandemijom COVID-a 19 pristupilo rebalansu proračuna te su pohvaljeni dosadašnji napori u osiguranju potrebnih financijskih sredstava za nastavak planiranih aktivnosti i projekata iz ovog resora.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, većinom glasova (5 glasova ”za” i 2 glasa ”suzdržan”), odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU
te sljedećih odluka:
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić