Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 45. sjednici, održanoj 23. rujna 2022. godine, Prijedlog zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. srpnja 2022. godine.
Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da se predloženim zakonom uređuju temeljna načela sustava osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja i znanosti i status Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Izrada novoga Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti ključna je točka provedbe reforme planirane u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog potencijala dok predložena unaprjeđenja proizlaze iz strateških odrednica Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije kao i Strateškog plana Ministarstva znanosti i obrazovanja 2020.-2022. Također, predloženi zakon pridonijet će i ostvarenju vizije Republike Hrvatske navedene u Nacionalnoj razvojnoj strategiji. Uzimajući u obzir nacionalne strateške odrednice te provedenu analizu postojećeg normativnog okvira i stanja u sustavu osiguravanja i unapređivanja kvalitete visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj, utvrđeno je kako je potrebno novim zakonskim rješenjem unaprijediti sustav osiguravanja kvalitete znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske te ga je potrebno uskladiti s europskim zahtjevima i normama u području osiguravanja kvalitete te taj sustav centralizirati kroz Agenciju kao krovno nacionalno i međunarodno priznato tijelo zaduženo za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Naime, prema novom zakonu, sustav vanjskog vrednovanja kvalitete provodi se vrednovanjem kvalitete u postupku inicijalne akreditacije, reakreditacije, izvanrednog vrednovanja i tematskog vrednovanja visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta te u postupku inicijalne akreditacije studija. Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je 2021. godine provedeno međunarodno vanjsko vrednovanje Agencije od strane Europske udruge za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju, koje je rezultiralo izvješćem s cijelim nizom preporuka za unaprjeđenje, kako rada Agencije, tako i cijelog sustava, od kojih neke zahtijevaju nužne zakonske izmjene.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će se predloženim zakonom osigurati i usklađenje s europskim preporukama i smjernicama za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju, tako da konačne akte u postupcima vrednovanja ubuduće izdaje Agencija, a ne kao do sada, Ministarstvo znanosti i obrazovanja. S obzirom da je prethodno već donesen Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, kojim se utvrđuje povezivanje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom, koji, među ostalim, ima za cilj uspostavljanje koordiniranog sustava osiguravanje kvalitete postojećih i novih kvalifikacija u visokom obrazovanju, ovim novim zakonom stvorit će se okvir za nužno usklađivanje studijskih programa sa standardima kvalifikacija upisanih u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Bitna promjena koju donosi novi zakon u odnosu na važeći ZOK jest da će se pojednostavniti provođenje postupaka osiguravanja kvalitete, uz istovremeno ispunjavanje zahtjeva europskih normi u osiguravanju kvalitete visokog obrazovanja, kroz centraliziranje postupaka na način da se zahtjevi za pokretanjem pojedinog postupka vanjskog vrednovanja ubuduće izravno podnose Agenciji, a ne Ministarstvu, te da konačnu odluku u tim postupcima također donosi Agencija, a ne Ministarstvo.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se analizom postojećeg stanja sustava znanosti i visokog obrazovanja, posebice u dijelu koji se odnosi na broj akreditiranih studijskih programa te broj visokih učilišta, pokazalo kako je sustav osiguranja kvalitete nužno usmjeriti prema centralizaciji i racionalizaciji kao osnovnoj pretpostavci podizanja razine kvalitete visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Prema dostupnim podacima, u Republici Hrvatskoj je samo na javnim sveučilištima u ovom trenutku akreditirano 1.557 studijskih programa, a na javnim visokim školama i veleučilištima 95 studijskih programa. Osim navedenoga, od 2021. godine pa do danas analiza provedbe vrednovanja studijskih programa prema ZOK-u je pokazala da je u okviru internog postupka vrednovanja koje provode javna sveučilišta, samoakreditirano 89 studijskih programa na javnim sveučilištima što izravno utječe na znatan porast broja novih studijskih programa u Republici Hrvatskoj. Paralelno sa rastom broja studijskih programa a prema dostupnim podacima, razvidno je da se ukupan broj studenata na javnim visokim učilištima od akademske godine 2016./2017. do 2021./2022. smanjio za 12.507 studenata, a broj studenata upisanih prvi puta na prvu godinu integriranog preddiplomskog i diplomskog te preddiplomskog studija smanjio se za 3.869 studenta. Iz navedenog proizlazi potreba da svi zahtjevi za pokretanje novih studijskih programa prolaze kroz postupak vanjskog vrednovanja koje će provoditi Agencija. Dakle, za razliku od trenutačno važećeg zakonodavnog okvira, u kojem javna sveučilišta samostalno odobravaju i donose odluke o izvođenju novih studijskih programa dok ostala visoka učilišta prolaze vanjsko vrednovanje od strane Ministarstva i Agencije, ovim se izmjenama svi novi studijski programi prethodno akreditiraju od strane Agencije i to po ujednačenim kriterijima za sve vrste visokih učilišta, bila ona privatna, javna, odnosno izvodila sveučilišne ili stručne programe. Dodatno, prema odredbama novog zakona, kod pokretanja novih studijskih programa se traži mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o usklađenosti studija s potrebama tržišta rada.
Donošenjem predloženog zakona stvorit će se suvremen formalnopravni okvir za povećavanje broja visokoobrazovanih građana, u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske koja ima za cilj podići postotak visokoobrazovanih građana u dobnoj skupini 30 - 34 godine na prosjek Europske unije, uzimajući u obzir i mjere kojima će se upisna politika usklađivati s potrebama razvoja tržišta rada, gospodarstva i društva.
U raspravi je iznijeto mišljenje članova Odbora kako će donošenje ovog zakonskog rješenja unaprijediti sustav osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, a time i kvalitetu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Posebno su pohvaljena zakonska rješenja kojima se jača uloga Agencije i sam sustav osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te unaprjeđenje sustava provedbe programskih ugovora, što omogućava povezivanje postupaka osiguravanja kvalitete s politikama u visokom obrazovanju i znanosti. S ciljem unaprjeđenja teksta Zakona istaknut je prijedlog preciznijeg uređenja stavka 8. članka 24. Prijedloga kojim se propisuje postupak reakreditacije visokih učilišta i znanstvenih instituta. Jednako tako s ciljem praćenja politika u području visokog obrazovana iznijeto je mišljenje da bi Godišnje izvješće o svom radu Agencija trebala podnositi Hrvatskom saboru odnosno ovome Odboru. Također, s obzirom na specifičnost i nepredvidivost tržišta rada istaknuto je mišljenje da pokretanja postupka studijskog programa inicijalne reakreditacije ne bi trebalo biti usko vezano za mišljenje nadležnog tijela o ispunjavanju propisanih uvjeta za regulirane profesije. Kako bi zakon bio jasniji, iznesen je prijedlog da predlagatelj do drugog čitanja u uvodni dio prijedloga zakona uvrsti pojmovnik kojim će se definirati ključni pojmovi zakona. Također, tema rasprave bila je i potreba izmjene Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 ZA i 3 SUZDRŽANA glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a
Prihvaća se Prijedlog zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković