Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 12. studenoga 2020. godine, raspravljao je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.
Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu.
Ministar obrane u svom je izlaganju istaknuo da Prijedlogom državnog proračuna za 2021. godinu planirana sredstva namijenjena za Ministarstvo obrane iznose 4.801.780.350 kuna. Unatoč krizi uzrokovanoj pandemijom koronavirusa proračunska sredstva blago su povećana u odnosu na rebalans 2020. godine u za 3.846.563 kn. Cilj je zadržavanje sadašnjih materijalnih prava i postizanje dodatnih iskoraka u projektima modernizacije i opremanja Hrvatske vojske. U razdoblju od 2021. do 2023. godine planirana su sredstva za projekte opremanja, izgradnju, adaptaciju i održavanje postojećih građevina i infrastrukture, troškove osoblja, ispunjavanje preuzetih obveza koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji, NATO i Ujedinjenim narodima, te sudjelovanja u netradicionalnim zadaćama. U okviru obrazlaganja po programima, programskim aktivnostima i projektima ministar je rekao da su planirana sredstva za 2021. godinu na razdjelu Ministarstva obrane raspodijeljena u sedam programa, pri čemu je za program Upravljanje i potpora osoblju pojedinačno izdvojeno najviše sredstava Ministarstva obrane u iznosu od 2.910.757.350 kn, od čega rashodi za zaposlene iznose 2,75 milijuna kn. Iznos namijenjen programu Opremanje, modernizacija i izgradnja manji je u odnosu plan 2020. za 215.698.012 kn. U okviru programa, za provedbu projekta Obalni ophodni brod namijenjeno je 78,1 milijun kn, za projekt NATO integrirani sustav protuzračne obrane 20,28 milijuna kn, 11,13 milijuna kn za projekt Opremanje dalekometnim topničkim sustavom, 161,0 milijun kn za projekt Opremanje borbenim vozilom pješaštva na gusjenicama, 57,47 milijuna kn za projekt Opremanje višenamjenskim helikopterom te 100.000 kn za Opremanje višenamjenskim borbenim avionom (VBA). U pogledu nastavljanja provedbe projekta Obalni ophodni brod ministar je rekao da projekt obuhvaća nabavu i stavljanje u operativnu uporabu pet obalnih ophodnih brodova. Prototip broda isporučen je u prosincu 2018. godine, a isporuka prvog broda u seriji očekuje se u drugoj polovici 2021. godine.
Nadalje, u okviru programa Komunikacijsko-informacijski sustavi i potpora koji je u odnosu na plan 2020. manji za 16,7 milijuna kn i za koji je predviđeno 165.062.000 kn, planirano je sedam aktivnosti. Za aktivnosti Opremanje i modernizacija komunikacijsko-informacijskim sustavima planirano je 35,2 milijuna kn, za Održavanje komunikacijsko-informacijskih sustava 37,1 milijuna kn, za Sigurnosni poslovi 23,0 milijuna kn, za aktivnost Opća potpora planirano je 9,36 milijuna kn, za Izdavaštvo i informiranje 3,57 milijuna kn, za Sudske presude i ovrhe 38,0 milijuna kn, za Duhovnu skrb 9,82 milijuna kn, dok je za projekt Razvoj cyber sposobnosti rezervirano 8,87 milijuna kn.
Za program Obuka i logistička potpora Oružanih snaga rezervirano je 377.227.000 kn od čega je za aktivnosti Obuka i vježbe planirano 90,0 milijuna kn, za Održavanje materijalnih sredstava i sustava 237,13 milijuna kn i za Održavanje građevina i infrastrukture 50,0 milijuna kn. Programu Međunarodna suradnja namijenjeno je 68.018.500 kn, a za program Mirovne misije planirano je 145.834.000 kn pri čemu je za aktivnost NATO misije i operacije izdvojeno 141,69 milijuna kn. U okviru programa Korištenje Oružanih snaga za pomoć civilnim institucijama i stanovništvu za koji je predviđeno 138.740.500 kn, planirano je pet glavnih aktivnosti, pri čemu je za aktivnosti Protupožarna zaštita rezervirano 104,0 milijuna kn, za Obalnu stražu 18,21 milijun kn, za Hitni medicinski prijevoz 13,06 milijuna kn, za Potragu i spašavanje 1,47 milijun kn i za Pomoć lokalnoj zajednici 1,92 milijuna kn.
Predstavnik Ministarstva financija istaknuo je da se očekuje da će tijekom 2021. godine započeti oporavak gospodarske aktivnosti, a značajan učinak na prihode imat će i povlačenje sredstava iz EU fondova. Prijedlogom proračuna za 2021. ukupni prihodi planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je 12,3% više u odnosu na rebalans 2020. godine. Projekcija prihoda za 2022. godinu iznosi 152,7 milijardi kuna, a za 2023. godinu 152,9 milijardi kuna. Ukupni planirani rashodi u 2021. financirani iz svih izvora iznose 157,9 milijardi kuna, što je 7,2% ili 10,6 milijardi kuna više u odnosu na 2020. godinu. Očekuje se da će manjak državnog proračuna u 2021. godini iznositi 10,7 milijardi kuna ili 2,7% BDP-a. Nadalje, očekuje se da će manjak općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 iznositi 2,9% BDP-a u 2021. godini, 2,1% BDP-a u 2022. i 1,6% BDP-a u 2023. godini. Nakon snažnog rasta javnog duga u 2020. godini na 87,3% BDP-a, u skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u po prosječnoj stopi od 2% u nadolazećem trogodišnjem razdoblju.
U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora pozitivno su ocijenili projekte i aktivnosti koji su usmjereni na opremanje materijalno tehničkim sredstvima i modernizaciju opreme Oružanih snaga te na zadržavanje materijalnih prava za zaposlene u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske. U tom smislu izraženo je mišljenje da ulaganje sredstava u vojnu opremu i sustav ne treba promatrati kao trošak već kao priliku za jačanje i razvoj gospodarstva, ukoliko su u proizvodni proces uključene hrvatske tvrtke. U svezi pitanja o povlačenju sredstava iz PESCO projekata, ministar je naveo kako se planira da novim Višegodišnjim Financijskim Okvirom Europske unije, koji se donosi za sedmogodišnje proračunsko razdoblje 2021.-2027., bude uspostavljen Europski fond za obranu (EDF). Do sada još nije precizno definirano kako će EDF funkcionirati, ali se od njega očekuje da bude ključni pokretač budućnosti europske obrane kroz poticanje i realizaciju istraživačkih i razvojnih projekata obrambenih sposobnosti članica Europske unije.
Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (šest glasova „za“ i tri glasa „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje
Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Anđelko Stričak, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović