Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 34. sjednici Odbora, održanoj 8. svibnja 2019. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 29. ožujka 2019. godine.
Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju Pravobraniteljica za djecu istaknula je kako je tijekom izvještajnog razdoblja u Uredu pravobraniteljice za djecu otvoreno 1588 novih predmeta, a uz njih Ured je radio i na 748 predmeta prenesenih iz prethodne godine. Pojedinačne prijave, slično kao i dosadašnjih godina, najviše su se odnosile na probleme u ostvarivanju roditeljske skrbi, zatim na povrede obrazovnih prava, na zaštitu djece od nasilja i zanemarivanja, te na zdravstvena prava, a odnosile su se ukupno na povredu prava 1857 djece i 267 skupina djece.
Pravobraniteljica je istaknula kako najveći broj prijava povreda dječjih prava (oko 50%) dolazi od strane roditelja, u oko 20% prijavitelji su institucije, dok se u svega 20 prijava kao prijavitelji pojavljuju sama djeca. Iz ovog pordatka jasno je kako sve više roditelja i odraslih aktivno shvaća svoju ulogu u zaštiti prava djece, ali ukazuje i na potrebu upoznavanja djece s mehanizmima zaštite svojih prava.
Ured pravobraniteljice za djecu djeluje dajući preporuke, od kojih je u 2018. godini prihvaćeno njih 50%, te sudjeluje primjedbama u izradi zakonskih i podzakonskih akata, pri čemu je 22% primjedbi usvojeno.
U raspravi koja je uslijedila, većina članova Odbora osvrnula se na statističke podatke koji su sastavni dio Izvješća, a koji ukazuju na to da su najčešća okruženja povrede prava djeteta obitelj, škola i zajednica, odnosno mjesta na kojima bi se djeca trebala osjećati i biti zaštićena i sigurna. Kako su pokazatelji iz godine u godinu neznatno promijenjeni, to ukazuje da smo kao društvo detektirali problem, no nedostaje snage, volje i odlučnosti da se krene u sveobuhvatno rješavanje navedenih problema, a do rješenja se ne može doći trenutno i jednokratnim aktivnostima.
Ukazujući na porast vršnjačkog nasilja, osobito cyber nasilja, ukazano je na potrebu jačanja roditeljskih kompetencija kako bi se stvorila jača povezanost s djetetom i razvilo povjerenje kod djece da u slučaju pojave takvog nasilja nad sobom znaju kome se mogu obratiti za pomoć.
Vezano uz navod iz Izvješća Pravobraniteljice da je zabrinjavajuća stopa povrede osobnih prava djeteta (prava na život s oba roditelja), rečeno je kako je nejednaka sudska praksa kod visokorizičnih brakorazvodnih parnica, što neminovno utječe na djecu. U tom smislu Ured pravobraniteljice prikuplja sudsku praksu kako bi se utvrdile mogućnosti donošenja ujednačenih sudskih odluka. Međutim, članovi Odbora istaknuli su da Obiteljski zakon predviđa dodjeljivanje roditeljski skrbi isključivo jednom roditelju, te kako bi rezultat ovih aktivnosti Ureda mogla biti inicijativa za izmjenom odredbi Obiteljskog zakona.
Govoreći o postupcima pred sudom, naglašeno je da institut posebnog skrbnika za djecu nije zaživio u punom opsegu kako je Zakonom predviđeno, te trenutno ne funkcionira na najbolji mogući način.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice djecu za 2018. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina-Đurić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić