Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnici predlagatelja u uvodnim izlaganjima predstavili su članovima Odbora neke od karakteristika Proračuna. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2017. godini planirani su u iznosu od 121,6 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 128,4 milijarde kuna (što je za 6,7 milijardi više no u 2016. godini).
Kao jedna u nizu mjera cjelokupne obiteljske i populacijske politike istaknuto je povećanje iznosa novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, koji prema važećem Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama ne može iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno. Povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, smatra predlagatelj, jedna je od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavna potpora obiteljima s novorođenom djecom. Time bi se pridonijelo ukupnoj kvaliteti života i standardu građana na način da će se poboljšati materijalna situacija obitelji te će se dodatno motivirati roditelje na korištenje roditeljskog dopusta kako bi se zadovoljile njihova potreba kao roditelja, kao i potreba djeteta za stalnom i adekvatnom njegom i brigom. Slijedom navedenog, očekuje se kako će se ova poticajna mjera pozitivno odraziti na trenutnu demografsku sliku Republike Hrvatske, a njeno uvođenje planira se s 1. srpnjem 2017. godine.
Proračunski dio usmjeren mladima i za mlade bit će na razini 2016. godine, a procjenjuje se da će sredstva biti dostatna za izvršenje svih zakonskih obveza i planiranih aktivnosti.
S obzirom na gospodarska kretanja, ali i neke izmjene zakona, izraženo je očekivanje kako će biti manji broj korisnika zajamčene minimalne naknade, i pritom naglašeno kako nitko neće biti zakinut u svojim pravima.
Vezano uz područje sporta, rečeno je kako su predviđena sredstva planirana za ustroj Državnog središnjeg ureda za šport, a osobito su naglašena sredstva planirana za poticanje stjecanja stručnih kvalifikacija vrhunskih sportaša, Europsko prvenstvo u dizanju utega za seniore i seniorke koje će biti održano u Splitu u travnju 2017. godine, kao i Europsko prvenstvo u rukometu koje će se u četiri grada u Republici Hrvatskoj održati u siječnju 2018. godine.
Ured pravobraniteljice za djecu zadovoljan je planiranim sredstvima, koji u odnosu na rebalans Proračuna za 2016. godinu rastu za 7,2%, te je istaknuto kako će svi planirani projekti i aktivnosti koje Ured provodi sukladno zakonima biti provođeni sukladno planu rada Ureda. S obzirom na Opći komentar br. 19 Odbora za prava djeteta, najavljeno je kako će se u suradnji s resornim ministarstvima i drugim tijelima javne i državne uprave provesti metodološko usklađivanje kako bi sredstva proračuna namijenjena djeci bila prepoznatljiva.
U raspravi koja je uslijedila, istaknuto je kako s Proračunom dolaze velika očekivanja, s obzirom da je teško pronaći stavku koja se smanjuje u odnosu na 2016. godinu, te je istaknuta želja da i u provedbi i njegovu izvršenju doista ona budu i postignuta.
Vezano uz razdjel Središnjeg državnog ureda za šport, postavljeno je pitanje financiranja sportskih dvorana Arena u Zagrebu, Spaladium u Splitu i Sportske dvorane u Varaždinu, koje su građene po modelu javno-privatnog partnerstva, a za koje je predviđen iznos od 53 milijuna kuna, obzirom da ta sredstva nisu namijenjena neposredno sportu, uz naglašavanje kako je upitno financiranje iz Proračuna dvorane koja se komercijalno koristi i za nesportska događanja, kakva je Arena Zagreb.
Nadalje, povećana su sredstva i za rad Nacionalnog vijeća za sport (kojemu uskoro ističe mandat), a primijećeno je, izostaju rezultati njihova rada. Naime, od 2006. godine nije donesena Nacionalna strategija sporta koju je Vijeće trebalo pripremiti.
Vezano uz obiteljsku i populacijsku politiku, izraženo je zadovoljstvo predočenim planovima i sredstvima koja su za 2017. godinu predviđena, kao i podacima i informacijama koje je resorna ministrica na sjednici iznijela. Velika su očekivanja od Uprave za demografski razvoj koja je dijelom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a rečeno je kako se već sad niz mjera za poboljšanje demografske slike Republike Hrvatske provodi, onih koje su usvojene kroz nedavno izglasovanu poreznu reformu. Članovi Odbora osvrnuli su se i na najavu subvencioniranja rata kredita za kupnju stana mladim obiteljima, pa je postavljeno pitanje ide li se na ruku bankarskom sektoru, odnosno, je li se ta mjera mogla zamijeniti onom koja bi u startu smanjila kamate, te se tako proračun poštedio deficita. Ne isključujući već najavljenu mjeru kao onu koja je dobrodošla, najavljeno je kako i ovakav prijedlog zaslužuje biti ozbiljno razmatran.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova za, niti jednim protiv, te 1 suzdržanim glasom) odlučili predložiti Hrvatskom saboru
donošenje
Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu
i projekcija za 2018. i 2019. godinu
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić